Medved predstavio povećanje braniteljskih mirovina

Ministri Tomo Medved i Alen Ružić predstavili su izmjene dvaju zakona kojima će se od 1. siječnja 2027. povećati mirovine za više od 200 tisuća hrvatskih branitelja. Procijenjeni godišnji trošak iznosi 88,5 milijuna eura, od čega će se 61,5 milijuna izdvojiti za izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), a 27 milijuna eura za izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO).

Riječ je o izmjenama koje će već danas biti upućene u javno savjetovanje putem e-Savjetovanja, a nakon toga bi se na jesen trebale naći i pred zastupnicima u Hrvatskom saboru. Cilj je povećati mirovine braniteljima, pri čemu će najveće povećanje ostvariti oni s duljim stažem u borbenom sektoru tijekom Domovinskog rata. Posebno će se vrednovati svaki mjesec proveden u borbenom sektoru, dok će povećanje ostvariti i pripadnici neborbenog sektora.

Za mirovine 88,5 milijuna eura

'Trenutno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prima mirovinu. Najviše njih 95.359, mirovinu prima prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, 72.636 prema braniteljskom zakonu, a još 68.269 prema općem zakonu uz primjenu prava iz braniteljskog zakona', kazao je Medved. Dodao je da 51.192 korisnika invalidskih i 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja nisu obuhvaćeni najavljenim izmjenama.

Istaknuo je da će mirovine rasti za 201.304 osobe, što je skoro 76 posto svih branitelja.

Povišice će na snazi od prvog siječnja iduće godine. 'Za mirovine će trebati izdvojiti ukupno 88,5 milijuna eura', rekao je Medved pozbvavši sve zainteresirane da da se uključe u javno savjetovanje.

'Nakon javnog savjetovanja ovaj iznos bi mogao rasti, ako bude opravdanih prijedloga', naveo je Medved.

Tako se povećava iznos najniže mirovine ostvarene prema tom Zakonu za ukupno 68.908 korisnika. Iznos osnovice je od 2017. iznosio 0.0662 eura po danu sudjelovanja u borbenom sektoru, a ovim prijedlogom povećava se na tri eura po mjesecu sudjelovanja u borbenom sektoru i uvodi povećanje od 0,5 eura po mjesecu sudjelovanja u neborbenom sektoru. Izračun ovisi o više faktora pa ga je potrebno računati za svaku osobu posebno.

Što se tiče uvođenja dodatka na mirovinu, on se odnosi na 95.359 korisnika mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) te za 9201 korisnika mirovine prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a, odnosno na ukupno 104.560 hrvatskih branitelja.

Darko Nekić, državni tajnik u ministarstvu, kazao je da će 104.560 branitelja dobit će dodatak za mirovinu koji će iznositi tri eura po mjesecu sudjelovanja na bojištu, dok će za neborbeni sektor dodatak biti 0,50 eura.

Treća izmjena ovog zakona odnosi se na značajno povećanje iznosa naknade plaće za njegovatelje stopostotnih HRVI s obzirom na to da je, istaknuto je na konferenciji, naknada koju danas primaju nakon oporezivanja niža od minimalne neto plaće, dok su istodobno ratni vojni invalidi sve stariji i trebaju sve veću pomoć.

Osnovica se do sada određivala na osnovu 130 posto osobne invalidnine stopostotnog vojnog invalida prve skupine te je bila 807 eura. Sada se uvodi novi način izračuna osnovice u visini od 250 posto osnovice koju utvrđuje Vlada, a koja je trenutačno 540 eura, što znači da će njegovatelji sada dobivati iznos od 1350 eura bruto.

Za 34 tisuće korisnika mirovina će prosječno rasti za 70 eura

Alen Ružić, rekao je da izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ukidaju se umanjenja koja su uvedena 2002. i koja su iznosila 8 posto za mirovine do 3000 kuna, zatim 16 posto i 20 posto za mirovine iznad 5000 kuna.

'Ukidanjem smanjenja 8 do 20 posto, koje se odnosi na sve kategorije, odnosno na 34 tisuće korisnika, doći će do povećanja prosječne mirovine za 70 eura', rekao je Ružić.

Dodao je da je procijenjeni fiskalni učinak je 27 milijuna eura, te da on ne zahtijeva nove promjene u državnom proračunu. 'Preraspodjelom se osiguravaju sva sredstva', rekao je Ružić.

Gledano po godinama trošak za državni proračun procjenjuje se na 26,1 milijun eura u 2027., 30,9 milijuna u 2028. i 33,4 milijuna eura u 2029. godini.

Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav, rekla je kako je srpnju bilo 33.827 korisnika mirovina za djelatne vojne osobe, policijske službenike i druge ovlaštene službene osobe.

'Njihova prosječna mirovina iznosila je 1.000,87 eura, a prosječni mirovinski staž 33 godine i šest mjeseci', rekla je Čičak.

Prema predloženim izmjenama ublažava se uvjet za ostvarivanje starosne mirovine prema posebnom zakonu. Sada je potrebno 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 15 godina na poslovima na kojima se staž računa s povećanim trajanjem.

Prema novom prijedlogu, ostaje uvjet od ukupno 30 godina staža, ali je dovoljno da je osoba 15 godina provela na poslovima i dužnostima obuhvaćenima tim zakonom, bez uvjeta da se za svih tih 15 godina staž računao s povećanim trajanjem.

Ministarstvo procjenjuje da bi zbog promjene 2027. pravo ostvarilo dodatnih 50 korisnika, 2028. njih 125, a 2029. oko 200. Procijenjeni trošak iznosi 500.000 eura u 2027., 1,8 milijuna u 2028. i tri milijuna eura u 2029.

Povećanje od 432 do 2160 eura godišnje

Odgovarajući na novinarski upite kolika je prosječna braniteljska mirovina sada i koliko bi mogla biti nakon izmjena zakona Nekić je rekao da će dodatak na mirovinu iznositi 3 eura po mjesecu, a za neborbeni 0,50 eura.

'Netko je jednom godinom borbenog sektora dobit će 432 eura godišnje, onaj s tri godine 1018 eura, a s pet godna 2160 eura godišnje', rekao je Nekić.

Dodao je da postoji i kombinacija borbenog i neborbenog sektora pa tako primjerice netko s 1 godinom borbenog i pola godina neborbenog sektora dobit će godišnje više 468 eura.

Na ponovljeno pitanje koliko sada u prosjeku iznosi braniteljska mirovina Nekić je kazao da je to dosta komplicirano za izračunati te da to ovisi o osnovici, osobnim bodovima i tako dalje.'I tu bi se za svaku osobu trebalo izračunati', rekao je Nekić.

Upitan kako to da se mirovine povećavaju,a s druge strane se priča o antiinflacijskim mjerama Medved je rekao da je 'interesantno je kako o ovoj temi povećanja plaća i utjecaja na inflaciju nije bilo razgovora tijekom lipnja'.