PREMINUO DENIS GOTOVAC RAMBO: Splićanin koji je u ratu spašavao ranjene, a prijatelju doslovno spasio život
Denis Gotovac, poznatiji kao Rambo, preminuo je u 60. godini života. Hrvatski vojnik, veliki navijač Hajduka i čovjek kojega je, kako se kaže, znao gotovo cijeli Split, tiho je sahranjen u krugu svojih najmilijih na groblju Lovrinac. Vijest o njegovoj smrti iznenadila je mnoge koji su ga posljednjih godina viđali kako biciklom prolazi gradom, uvijek u zavidnoj fizičkoj formi.
Za mnoge je bio jednostavno Rambo. Nadimak koji mu je ostao još iz mladosti nije dobio slučajno.
„Nadimak Rambo dobio je jer je uvijek bio jak, imao je dugu crnu kosu i podsjećao na filmskog junaka kojeg je utjelovio Sylvester Stallone“, prisjeća se njegov dugogodišnji prijatelj Damir Banić.
Njih dvojica poznavali su se cijeli život, a posebno su se zbližili kroz borilačke sportove.
„Trenirali smo kod Branka Cikatića. Tu smo se još više povezali“, kaže Banić.
A onda ih je ponovno spojio Domovinski rat.
„Bio je heroj. Meni je spasio život“
Sreli su se na bojišnici u Zemuniku. Rambo je, kaže Banić, bio vojnik na kojega se moglo računati.
„Bio je odan vojnik, sudjelovao je u brojnim diverzantskim akcijama, a često bi se izlagao pogibelji kako bi izvukao naše mrtve i ranjene. Bio je heroj“, govori Banić.
Jedan događaj posebno mu je ostao urezan u sjećanje. Rambo mu je tada doslovno spasio život.
„Ugazio sam na ‘paštetu’ i ostao bez potkoljenice. Danas ne bismo pričali da nije bilo Ramba. Došao je do mene, previo me i ranjenoga na leđima odvukao do naših položaja“, prisjetio se Banić.
Za čovjeka koji je preživio rat i brojne opasne situacije, to nije bio kraj.
Nakon rasformiranja 159. brigade, Rambo je, prema riječima njegova prijatelja, priključen zemuničkom pješačkom vodu koji je branio Škabrnju nakon što su položaje preuzeli od pripadnika IX. bojne HOS-a.
Tamo je ponovno teško ranjen.
„Dobio je geler u glavu. Tako teško ranjen uspio je prijeći čak kilometar i pol, od Škabrnje do Prkosa, gdje je pao u nesvijest. Helikopterom je prebačen u Zagreb i spašen. Geler mu je, međutim, ostao u glavi jer ga nije bilo moguće operirati“, kazao je Banić.
Nakon rata – bicikl, maratoni i život bez predaje
Iako je rat ostavio trajne posljedice, Rambo se nakon njega nije predavao. Živio je aktivno, vozio bicikl i trčao maratone. Čovjek koji je preživio bojišta i teške ozljede nastavio je živjeti u pokretu.
„Nakon rata je vozio bicikl, trčao maratone... Zaista me potresla njegova smrt“, kaže Banić.
O Rambu danas govori s posebnom emocijom. Ne samo kao o prijatelju, suborcu i hrvatskom vojniku, nego i kao o čovjeku kojemu duguje život.
Kaže da bi o njemu najradije napisao knjigu.
Možda bi to i bio najbolji način da se sačuva sjećanje na čovjeka koji je svoj život više puta stavljao na kocku kako bi spasio druge – i koji je, usred ratnog kaosa, jednom svom prijatelju dao ono najvrjednije što je mogao: još jedan životni dan.
Izvor:PHB
