BRANITELJSKE VIJESTI

Pritisak na Ivu Rinčić raste: HDZ traži obnovu izbrisanog grba HOS-a na Škurinjama

Nakon što su objašnjenje zatražili Most i Unija Kvarnera, reagirao je i riječki HDZ. Traže obnovu murala i pitaju zašto prije brisanja nije razgovarano s braniteljima, predstavnicima postrojbi, autorima i stanovnicima Škurinja

mural HOS (Rijeka)
mural HOS (Rijeka) Foto: PDN-arhiva

Uklanjanje grba HOS-a iz murala posvećenog postrojbama Domovinskog rata na riječkim Škurinjama više se ne može prikazivati kao rutinska komunalna intervencija. Nakon saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića i vijećnika Unije Kvarnera, sada je reagirao i riječki HDZ te zatražio obnovu murala, ali i jasno obrazloženje gradonačelnice Ive Rinčić.

Politički pritisak raste, a odgovor na najvažnije pitanje još nije stigao: tko je naredio uklanjanje grba postrojbe čije pripadnike hrvatski zakon ubraja među branitelje i pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske?

HDZ Rijeka u priopćenju potpisanom od predsjednika gradske organizacije Josipa Ostrogovića naglašava da osuđuje ustaški režim, fašizam, komunizam i svaki drugi totalitarizam. Istodobno upozorava da se obilježja HOS-a ne mogu promatrati izvan povijesnog konteksta Domovinskog rata.

Takav stav nije radikalan. To je minimum ozbiljnog i odgovornog odnosa prema hrvatskoj ratnoj povijesti.

HDZ traži ono što je Grad trebao učiniti prije brisanja

„Pripadnici HOS-a ratovali su i ginuli za Hrvatsku, a njihova su obilježja dio povijesti Domovinskog rata. Ta činjenica mora biti polazište svakog razgovora o njihovu prikazivanju u javnom prostoru“, poručio je riječki HDZ.

U nastavku traže odgovor jesu li prije uklanjanja murala konzultirani predstavnici braniteljskih udruga, ratnih postrojbi, mjesnog odbora i autori murala. Predlažu i da se uklonjeni mural obnovi u izvornom obliku te da se buduće odluke o obilježjima Domovinskog rata donose u razgovoru s braniteljima i lokalnom zajednicom. Priopćenje HDZ-a Rijeka prenio je Riportal.

Upravo je to razgovor koji je Grad morao organizirati prije nego što su na Škurinje poslani radnici s bojom.

Grad ima pravo uređivati javne površine, utvrđivati postoji li odobrenje za oslikavanje zida i uklanjati stvarne poruke mržnje. Međutim, iz murala na kojem su prikazana obilježja postrojbi Domovinskog rata izbrisan je upravo grb HOS-a. Zbog toga više nije dovoljno ponavljati općenite rečenice o komunalnom redu.

Ako je cijeli mural bio neovlašten, zašto nije uklonjen u cijelosti? Ako su ostali grbovi dopušteni ili prešutno prihvaćeni, prema kojem je propisu neprihvatljiv samo HOS? Je li procijenjen sadržaj cijelog murala ili se reagiralo isključivo na zahtjev inicijative koja je HOS-ovo obilježje unaprijed nazvala „ustaškim grafitom“?

To su pitanja na koja Iva Rinčić više ne može odgovarati šutnjom.

Gradsko pozivanje na „vandalski čin“ postaje sve problematičnije

Posebno je sporan način na koji je gradska uprava opisala postupak uklanjanja. U odgovoru na upit o muralu navedeno je:

„Komunalno redarstvo odmah po uočavanju štete prouzročene vandalskim činom obavještava nadležnu policijsku upravu radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti u svrhu otkrivanja počinitelja jer se u slučaju utvrđenja počinitelja vandalskog čina, uklanjanje štete provodi o njegovom trošku.“

Takva formulacija možda opisuje standardnu proceduru kod neovlaštenog grafitiranja gradske imovine, ali u ovom slučaju otvara ozbiljan problem. Oslikavanje grbova hrvatskih ratnih postrojbi nije vandalizam zbog samog sadržaja murala.

Ako nije postojala potrebna suglasnost vlasnika zida, Grad je to morao jasno navesti i predočiti. Neovlašteno oslikavanje površine može biti komunalni ili vlasnički problem. To ipak nije isto što i proglašavanje obilježja hrvatske ratne postrojbe „štetom prouzročenom vandalskim činom“.

HOS-ovci nisu bili vandali koji su rušili Hrvatsku. Bili su dragovoljci koji su je branili. Neki su za Hrvatsku poginuli, drugi su ranjeni, a njihova je pripadnost hrvatskim Oružanim snagama utvrđena zakonom.

Članak 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata među pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske izrijekom ubraja i pripadnike Hrvatskih obrambenih snaga. To je pravna činjenica koju komunalno priopćenje ne može prebrisati. Zakon je objavljen u Narodnim novinama.

Grad je izabrao brisanje umjesto razgovora

Uklanjanje grba izvedeno je bez prethodnog javnog razgovora s ljudima kojima je mural važan. Barem prema dosad objavljenim informacijama, braniteljske udruge, predstavnici ratnih postrojbi, autori i stanovnici Škurinja nisu bili uključeni u donošenje odluke.

Sada HDZ predlaže upravo ono što je gradska uprava trebala učiniti sama: okupiti zainteresirane strane, utvrditi pravni status murala, razmotriti njegov povijesni i memorijalni karakter te pronaći rješenje koje će istodobno poštovati zakon, javni prostor i branitelje.

Može se raspravljati o dijelu HOS-ova znakovlja. Može se uz mural postaviti povijesno objašnjenje. Može se odrediti primjerenija lokacija ili pravno urediti postojeća. Sve su to razumna rješenja.

Najlošije je bilo izbrisati samo HOS-ov grb i naknadno očekivati da javnost takav postupak prihvati kao običan komunalni posao.

Protiv odluke sada i dio vladajuće većine

Kritika više ne dolazi samo iz redova oporbe. Vijećnici Unije Kvarnera Robert Salečić i Marino Mataija ogradili su se od uklanjanja i poručili da o odluci nisu bili konzultirani. Od gradonačelnice su zatražili odgovor po čijem je nalogu mural uklonjen i na temelju kojeg obrazloženja. Njihov zahtjev objavio je Kanal Ri.

To je politički mnogo ozbiljnije od očekivane reakcije jedne oporbene stranke. Unija Kvarnera dio je većine na koju se gradonačelnica oslanja u Gradskom vijeću. Ako ni partneri gradske vlasti ne znaju tko je donio ovako osjetljivu odluku, onda je problem veći od jednog prebojenog zida.

Gradonačelnica sada mora objasniti je li odluku donijela osobno, je li je donio nadležni upravni odjel ili je uklanjanje provedeno prema ranije izdanoj općoj uputi. Mora odgovoriti i zašto pitanje koje zadire u odnos prema Domovinskom ratu nije prethodno politički i društveno razmotreno.

Do zaključenja ovoga teksta na službenim stranicama Grada Rijeke nije bilo objavljeno cjelovito obrazloženje uklanjanja.

HDZ-ov prijedlog treba prihvatiti

Stranačka priopćenja uvijek imaju i političku svrhu, osobito kada dolaze iz oporbe. To ipak ne znači da pitanja riječkog HDZ-a nisu opravdana. Naprotiv, zahtjev za dijalogom i obnovom murala trenutačno je najrazumniji prijedlog koji se pojavio nakon sporne intervencije.

HDZ se pritom jasno ogradio od totalitarnih režima. Time je uklonjen pokušaj da se svaki zahtjev za poštovanjem HOS-a automatski prikazuje kao opravdavanje NDH. Moguće je istodobno osuditi ustaški režim i priznati povijesnu činjenicu da su pripadnici HOS-a 1991. branili demokratsku i neovisnu Republiku Hrvatsku.

Odluka o obnovi ne bi značila odobravanje totalitarizma, nego vraćanje ratnog obilježja u njegov stvarni povijesni kontekst. Ako je potrebno, mural se može dopuniti objašnjenjem i urediti uz sve potrebne suglasnosti.

Grad koji se ponosi otvorenojašću ne smije razgovor zamijeniti premazom boje. Grad koji poštuje branitelje ne smije njihova obilježja bez jasnog pravnog obrazloženja tretirati kao posljedicu vandalizma.

Iva Rinčić sada mora učiniti ono što je trebalo biti učinjeno prije brisanja: pozvati branitelje, predstavnike postrojbi, autore murala, mjesni odbor i lokalne stanovnike za isti stol. Nakon toga grb HOS-a treba obnoviti na zakonit, dostojanstven i povijesno odgovoran način.

Rijeci doista nisu potrebne nove ideološke podjele. Ali podjele se ne sprječavaju tako da se jedna stranica povijesti preboji. Sprječavaju se razgovorom, jasnim pravilima i poštovanjem ljudi koji pre su Hrvatskoj omogućili da o tim pravilima danas slobodno raspravlja.

Više iz kategorije: BRANITELJSKE VIJESTI

Prepoznao je čovjeka koji ga je mučio u srpskom logoru. Susret na ulici vratio mu je traume i otvorio bolno pitanje: Gdje je pravda?

Prepoznao je čovjeka koji ga je mučio u srpskom logoru. Susret na ulici vratio mu je traume i otvorio bolno pitanje: Gdje je pravda?

Hrvatski branitelj prepoznao je svog mučitelja iz srpskog logora na ulici. Neočekivani susret otvorio je bolno pitanje pravde za ratne zločine i traume žrtava.

prije 33 min
35 godina od pokolja u Tanasijinoj Kući: Priča o Josipu Holovki

35 godina od pokolja u Tanasijinoj Kući: Priča o Josipu Holovki

Tijekom Bitke za Vukovar bilo je više upada srpskih paravojnih formacija i JNA kroz redove hrvatskih branitelja, pri čemu su hrvatski branitelji imali z...

prije 18 h
Prije 35 godina počela operacija “Otkos 10”: Oslobođeno oko 20 naselja na Bilogori

Prije 35 godina počela operacija “Otkos 10”: Oslobođeno oko 20 naselja na Bilogori

Jedna od prvih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, operacija “Otkos 10”, započela je 31. listopada 1991. godine, a završila 4....

prije 18 h
Baranja obilježila 35 godina 135. brigade HV-a: Više od 3500 branitelja nosilo je njezinu odoru, 47 ih je poginulo

Baranja obilježila 35 godina 135. brigade HV-a: Više od 3500 branitelja nosilo je njezinu odoru, 47 ih je poginulo

U Belom Manastiru svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojstva 135. baranjske brigade Hrvatske vojske, postrojbe koja je u najtežim danima Domovinsko...

prije 19 h
Damir Markuš o riječkoj zabrani: „HOS je legalan, Hrvatsku smo branili s oznakama koje smo nosili u Domovinskom ratu“

Damir Markuš o riječkoj zabrani: „HOS je legalan, Hrvatsku smo branili s oznakama koje smo nosili u Domovinskom ratu“

Odluka Gradskog vijeća Rijeke od 29. listopada 2026. godine ponovno je otvorila raspravu o obilježjima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i njihovoj upora...

prije 1 dana
OŠTRA REAKCIJA NA ODLUKU GRADSKOG VIJEĆA: „Nećete izbrisati HOS iz povijesti obrane Hrvatske!“

OŠTRA REAKCIJA NA ODLUKU GRADSKOG VIJEĆA: „Nećete izbrisati HOS iz povijesti obrane Hrvatske!“

Nedavna jednoglasna odluka riječkog Gradskog vijeća kojom se zabranjuje isticanje pozdrava „Za dom spremni“ na gradskim površinama izazvala je snažne i...

prije 1 dana
Obrana Sunje 1991.: Kako je protuudar na kolodvoru spasio Sisak i Zagreb

Obrana Sunje 1991.: Kako je protuudar na kolodvoru spasio Sisak i Zagreb

Obrana Sunje u jesen 1991. godine predstavlja jedan od najsloženijih primjera vođenja obrambenih operacija u nepovoljnim taktičkim uvjetima tijekom Domo...

prije 1 dana
Sjećanje koje ne blijedi: Osijek odao počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama čija je žrtva utkana u našu slobodu

Sjećanje koje ne blijedi: Osijek odao počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama čija je žrtva utkana u našu slobodu

U danima kada se priroda polako smiruje, a ulice naših gradova ispunjava poseban miris jeseni i treperava svjetlost tisuća svijeća, grad Osijek još jedn...

prije 1 dana
VUKOVAR UZ DANE SJEĆANJA: “Žrtva mora biti iznad politike, a bez istine o nestalima nema prave pomirbe”

VUKOVAR UZ DANE SJEĆANJA: “Žrtva mora biti iznad politike, a bez istine o nestalima nema prave pomirbe”

Uoči obilježavanja 35. obljetnice stradanja grada heroja, Vukovar se s pijetetom i dostojanstvom priprema za ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve Domovinsk...

prije 1 dana
Koprivnica odala počast poginulim braniteljima i svim preminulima uoči Svih svetih

Koprivnica odala počast poginulim braniteljima i svim preminulima uoči Svih svetih

Svečanost je održana kod Velikog križa, gdje su počast odala brojna izaslanstva Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, javnih ustanova, bran...

prije 1 dana
Bjelovar odao počast hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu koja nikada ne smije biti zaboravljena

Bjelovar odao počast hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu koja nikada ne smije biti zaboravljena

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na groblju Borik, kod spomen-obilježja Barutana i Lug, na groblju sv. Andrije te u središnjem gradskom parku, od...

prije 1 dana
Sabor jednoglasno izmijenio Zakon o nestalima u Domovinskom ratu: Obitelji više neće morati proglasiti svoje najmilije umrlima radi nasljedstva

Sabor jednoglasno izmijenio Zakon o nestalima u Domovinskom ratu: Obitelji više neće morati proglasiti svoje najmilije umrlima radi nasljedstva

Hrvatski sabor jednoglasno je u petak, 30. listopada 2026. godine, usvojio izmjene Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, kojima se rješava dugog...

prije 1 dana

Prikazano 12 od 12361 članaka.