Tisuće ljudi čekaju inkluzivni dodatak: Ministar može biti kažnjen s desecima tisuća eura zbog inkluzivnog dodatka

Tisuće građana i dalje čekaju na inkluzivni dodatak. Dok su neki rješenja dobili prije nekoliko mjeseci, novac još nisu primili, a drugi još čekaju da Hrvatski zavod za socijalni rad uopće odluči o njihovu zahtjevu.

Zbog dugotrajnog čekanja, ali i nezadovoljstva donesenim rješenjima, na upravnim se sudovima vodi niz sporova. Dodatni problem nastaje kada podnositelji zahtjeva preminu prije nego što dočekaju konačnu odluku o svom pravu.

Prema podacima koje ima Mirovina.hr, inkluzivni dodatak trenutačno koristi 232.175 osoba, dok je oko 95.000 zahtjeva još u obradi. Kada je riječ o nasljednicima, njih 1879 ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak, sukladno odluci zagrebačkog Upravnog suda i uputama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP).

Rokovi postoje, ali čekanje se nastavlja

Zakon propisuje rokove za donošenje rješenja – 15 ili 30 dana, ovisno o tome je li u postupku potrebno provesti vještačenje. Kada tijelo ne odluči u propisanom roku, građanima na raspolaganju ostaje žalba, a potom i upravni spor.

„Žalba se može predati Područnom uredu kao prvostupanjskom tijelu ili izravno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao drugostupanjskom tijelu, a koje o toj žalbi odlučuje. Ako se ne odluči o žalbi korisnika u zakonskom roku, bilo da se radi o žalbi zbog šutnje uprave ili o žalbi na prvostupanjsko rješenje, tada je korisnik ovlašten Zakonom o upravnim sporovima pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom“, pojašnjava za Mirovina.hr odvjetnica Blaženka Musulin.

Tužba se, dodaje, može podnijeti najranije osam dana nakon isteka zakonskog roka za odlučivanje.

Ako građanin nije zadovoljan samim rješenjem o inkluzivnom dodatku, situacija je nešto drugačija. Protiv prvostupanjskog rješenja može podnijeti žalbu Ministarstvu, i to u roku od 15 dana od njegova primitka.

„Žalbom se traži preispitivanje prvostupanjske odluke, pravnih temelja i činjenica na kojima se ona temelji. Ako žalba bude odbijena, pokreće se upravni spor u okviru kojega se pred upravnim sudom osporava rješenje o inkluzivnom dodatku tražeći povoljniji ishod za korisnika“, objašnjava Musulin.

Što ako Ministarstvo ne provede presudu?

Poseban problem nastaje kada upravni sud donese odluku u korist građanina, a Ministarstvo po toj presudi ne postupi.

U tom slučaju građanin sudu može podnijeti zahtjev za izvršenje presude. Sud ga potom prosljeđuje tijelu koje je dužno izvršiti presudu, a ono mora u roku od 15 dana dostaviti odgovor.

Ako Ministarstvo ni tada ne postupi, sud može odrediti novi rok za izvršenje presude.

No, zakon predviđa i znatno strožu mjeru.

„Ako sud ustanovi da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bez opravdanih razloga nije donijelo odluku u roku ili ako ministarstvo u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje, sud će nadležnoj osobi, odnosno ministru, rješenjem izreći novčanu kaznu u iznosu do 30 posto prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Hrvatskoj u prethodnoj godini“, navodi odvjetnica Musulin.

Drugim riječima, odgovornost za neizvršavanje sudske odluke može dosegnuti i samog ministra.

Sud pritom može izricati daljnje novčane kazne unutar zakonom propisanog raspona sve dok Ministarstvo ne donese novu odluku kojom izvršava presudu.

Postupak se, međutim, može zaustaviti i prije izricanja kazne. Ako Ministarstvo nakon primitka zahtjeva za izvršenje ipak postupi prema presudi i donese odluku koju je sud naložio, upravni će sud rješenjem obustaviti postupak.

Za građane koji mjesecima čekaju ostvarenje prava na inkluzivni dodatak to znači da sudska presuda nije nužno kraj postupka. Ako nadležno tijelo ne postupi po odluci suda, postoji i pravni mehanizam kojim se njezino izvršenje može tražiti – uz mogućnost novčane kazne za odgovornu osobu.