Hoće li najesen biti dovoljno energenata? Stručnjaci ne očekuju nestašice, ali plin brine

Krajem ljeta redovito se pojačavaju pitanja o opskrbi energentima i njihovim cijenama tijekom hladnijeg dijela godine. Ove su godine te brige dodatno izražene zbog dugotrajnog sukoba na Bliskom istoku, ali i ekstremne suše koja je rekordno snizila vodostaje rijeka. Niske razine vode pritom utječu na proizvodnju hidroelektrana, ali i na rad Nuklearne elektrane Krško.

NE Krško, čija proizvodnja pokriva oko 16 posto potreba hrvatskog tržišta električnom energijom, sredinom tjedna preventivno je smanjila snagu reaktora za 20 posto zbog opasnosti od previsoke temperature vode u Savi.

„To nije ograničenje iz tehnoloških, nego iz ekoloških razloga, odnosno zbog zaštite biookoliša i temperature rijeke Save“, pojasnio je za naš portal energetski stručnjak Ivica Jakić.

Unatoč problemima uzrokovanima sušom, ni Jakić ni energetski stručnjak Igor Grozdanić ne očekuju da bi najesen mogla biti ugrožena opskrba električnom energijom.

„Električne energije bit će dovoljno na tržištu zahvaljujući nuklearkama u Francuskoj. Ne zaboravimo ni da Češka i Slovačka zajedno imaju osam nuklearnih reaktora koji se, kao i NE Krško, hlade zračnim hladnjacima i nisu ovisni o količini rashladne vode iz rijeka ili jezera“, kaže Jakić.

Grozdanić također ne očekuje nestašice.

„Ako se ne dogodi nešto izvanredno ili katastrofalno, ne očekujem nestašice i probleme u opskrbi električnom energijom. A ako cijene budu išle gore, neće ići previše“, smatra.

Hrvatska dio električne energije uvozi iz Bosne i Hercegovine, gdje se ona proizvodi u termoelektranama koje, prema Jakićevim riječima, zasad rade bez većih poteškoća.

Osim toga, napominje, električna energija nabavlja se i putem ugovora, odnosno tzv. futuresa, kojima se cijena unaprijed ugovara. Dobavljač je pritom obvezan isporučiti energiju po dogovorenoj cijeni i u ugovorenom roku.

Gorivo već poskupjelo, novo povećanje pred vratima

Na tržištu goriva situacija je nešto drukčija. Nakon četiri uzastopna pojeftinjenja, sredinom srpnja stiglo je prvo ovogodišnje ljetno poskupljenje, i to dizelskog goriva. Prije dva tjedna potom su sva goriva znatno poskupjela: autoplin za pet centi po litri, eurosuper 95 za osam centi, a eurodizel čak 16 centi.

Novo poskupljenje očekuje se i idućeg utorka, ali zasad samo za dizelska goriva. Prema neslužbenim informacijama RTL-a, litra eurosupera 95 trebala bi pojeftiniti dva centa, dok bi eurodizel i plavi dizel mogli poskupjeti tri centa po litri. Konačne cijene bit će poznate u ponedjeljak, nakon što Vlada odluči hoće li intervenirati na tržištu.

Grozdanić ne očekuje veće poremećaje cijena goriva najesen.

„Što se tiče goriva, situacija je stabilnija nego na tržištima drugih energenata kod nas. Bez obzira na situaciju na Bliskom istoku, cijene ljeti uvijek budu više zbog turističke sezone“, kaže.

Veća neizvjesnost, smatra, vlada na tržištu prirodnog plina.

Najveća briga je prirodni plin

„Činjenica je da se podzemna skladišta prirodnog plina slabo pune. No to je očekivano jer su cijene vrlo visoke za ovo doba godine. Američko-iranski rat smanjio je ponudu plina i svi čekaju kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku“, kaže Grozdanić.

Dodaje da su europske zalihe prirodnog plina pale na najnižu razinu od 2011. godine.

„Situacija je zanimljiva jer su europske zalihe prirodnog plina pale na najnižu razinu od 2011. godine. U sadašnjim tržišnim okolnostima nikome se ne isplati puniti skladišta. Plinska skladišta treba napuniti prije zime, ali još se čeka“, upozorava.

Zalihe plina u skladištima Europske unije trenutno su nešto ispod 58 posto, a približno toliko iznosi i popunjenost hrvatskog Podzemnog skladišta plina Okoli. U petak je Okoli bio popunjen oko 57 posto.

Vlada je krajem srpnja donijela odluku prema kojoj popunjenost skladišta Okoli do 1. listopada mora dosegnuti najmanje 85 posto, uz dopušteno odstupanje od pet postotnih bodova.

Što se tiče cijene plina, Grozdanić navodi da su cijene na europskom tržištu porasle na nešto više od 60 eura po megavatsatu.

„Na jesen bi cijena plina mogla biti u rasponu od 55 do 75 eura po MWh“, procjenjuje Grozdanić.