Mali tim za velike pare: Posjetili smo Đurđevac i provjerili što su napravili sa silnim europskim novcem

Europski fondovi već su godinama jedan od najvažnijih izvora financiranja razvojnih projekata u jedinicama lokalne samouprave. Riječ je o sredstvima koja su najvidljivija zbog konkretnih ulaganja u komunalije, prometnu infrastrukturu, socijalne usluge, obrazovanje, energetsku obnovu, uređenje i dogradnju škola i vrtića te sve ono što život u jednoj sredini čini kvalitetnijim.

Ostavili velike iza sebe

Iz raznoraznih statističkih podataka o tome tko je koliko povukao već nekoliko godina odskače Đurđevac. Prema podacima iz konsolidiranih izvještaja (PR-RAS) za 2025. godinu, s 5,43 milijuna eura povučenih iz fondova EU-a, odnosno 732,40 eura po stanovniku, našao se na samom vrhu. Iako ulazi u kategoriju malih gradova s nešto više od 7400 stanovnika, Đurđevac je iza sebe ostavio i one koji ulaze u kategoriju velikih, poput Siska, Bjelovara i Virovitice, ili srednjih, poput Našica. Godinu ranije bio je treći, iza Krka i Gline, s 489 eura po glavi stanovnika.

Sasvim je to dovoljan razlog da u završnici projekta EuSEE, koji tportal provodi već godinu dana, posjetimo grad u Podravini koji je, osim po Picokijadi, Đurđevačkim pijescima i devama u Hrvatskoj Sahari, već dulje vrijeme prepoznatljiv po povlačenju sredstava iz fondova EU-a.

Mali tim ljudi

Hrvoje Janči (nezavisni) već je treći mandat na čelu grada. Upitan u čemu je njihova tajna uspješnog povlačenja novca iz fondova EU-a, bez puno razmišljanja kaže kako je to činjenica da ih nema puno zaposlenih u Gradskoj upravi.

'Sve skupa nas je 18 ljudi, i to s tehničkim osobljem, čistačicama, portirom i domarom. Od toga pet ljudi radi u uredu za projekte. Mala smo i operativna grupa u kojoj svi znaju što se radi u kojem trenutku. Rekao bih da to što smo mali znači da možemo dobro funkcionirati, ali s druge strane i da kao mali grad imamo određene financijske limite. Imamo 7500 stanovnika i zbog toga smo fokusirani na europska sredstva. Tako projektiramo sve što se može u gradu i onda gledamo kako to prijaviti na neki od natječaja', otkrio je dobitnu formulu Janči.

Iako će reći da nisu vodili detaljnu evidenciju na način da znaju koliko su povukli sredstava svih ovih godina, za njih je to, čini se, učinila Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a.

'Kada nam je u posjetu za Dan grada bila ministrica, iznijela je podatak da smo dosad povukli 73 milijuna eura iz različitih fondova EU-a. To se odnosi na Grad, a i komunalna tvrtka ima projekt aglomeracije za 50 milijuna eura. Riječ je o iznosima koje smo nekada mogli samo sanjati. Recimo, jedan smo od pet gradova u Hrvatskoj koji su uspjeli povući sredstva i za poduzetničku zonu i poduzetnički inkubator. Napravili smo i energetsku obnovu svih javnih zgrada, što jako puno znači, posebno sada, kada je energetska kriza, jer sve to donosi uštede', rekao je Janči, istaknuvši da je najviše ponosan na njihov posljednji projekt – starački dom.

Za njega trenutno još samo čekaju potpisivanje ugovora s Ministarstvom za financiranje smještaja.

'Drago mi je jer smo na taj način zaokružili brigu o cijeloj obitelji. Radili smo vrtić, sportske terene i dograđujemo školu, sve to iz fondova EU-a. Treća dob nam je nekako bila po strani i sada smo i to uspjeli', rekao je Janči.

U Đurđevcu sada gledaju kako povući sredstva za zelenu infrastrukturu i opremiti još jednu poduzetničku zonu.

'Ono što nam je potencijalni problem jest to da će prioritet u budućoj participaciji u fondovima EU-a imati oni koji dosad nisu u većoj mjeri koristili europska sredstva, što je i logično. Značajno smo se podigli na ljestvici razvijenosti i to nam je problem, ali s druge strane nam je i drago jer smo se digli', pojasnio je.

'Najveći problem su pravila igre i slaganje financijske konstrukcije. Svaki projekt ima svoja pravila. Za neke dobijete predujam pa ga treba pravdati. Za neke platite unaprijed pa tražite povrat. Možda je ta neujednačenost najkompliciranija jer je kod svakog fonda i projekta drugačije. Ispočetka je to bilo zahtjevno, ali kada smo se uigrali, onda je išlo', rekao je.

Dok razgovaramo, iza leđa mu primjećujemo plaketu za drugo mjesto koju je Đurđevac dobio za Najbolji grad 2025. u povlačenju sredstava iz fondova EU-a. Janči će reći da je priznanja uvijek lijepo primiti, ali je najvažnije to da građani osjete i vide promjene.

Promjene vidljive na svakom koraku

A promjene su vidljive na svakom koraku. Dok se šećemo sa Silvijom Lukačin, pročelnicom za razvojne projekte, primjećujemo ploče koje sugeriraju da su pojedini objekti obnavljani, građeni ili dograđivani sredstvima EU-a: Dom kulture, Dom zdravlja, vrtić, škola, sortirnica i kompostana. Dio njih u vlasništvu je države ili županije, a dio je gradski. Na nekima su ploče izblijedjele zbog sunca i proteka vremena, na drugima ih više ni nema jer, kako će pojasniti naša sugovornica, nakon pet godina prestaje obaveza da budu na zgradama.

'Sve javne investicije na neki način utječu i na privatne i sve se to nekako nadopunjava. Recimo, zgrada Gradske uprave, koja je nekad bila zgrada policije, obnovljena je novcem EU-a, kao što je i sagrađen poduzetnički inkubator, uređen središnji gradski trg, pa energetska obnova okolnih zgrada, a onda je sve to potaknulo i privatnike da urede zgradu robne kuće. U inkubatoru imamo 13 stanara i stalno je popunjen', kaže nam Lukačin.

U Gradu radi već deset godina i kaže da ni sama više ne zna točno koliko je projekata iza nje.

'Svaki projekt je drugačiji i ako mislite da je svaka energetska obnova neke zgrade ista – nije. Postaje sve kompliciranija. I sve više zahtjeva treba ispuniti', pojašnjava.

Među onima koje su energetski obnovljene je i zgrada Područne škole za djecu s teškoćama u razvoju, koja je dio Osnovne škole Đurđevac, a tik do nje je novosagrađena kuća Udruge Mali princ. Arhitektonski odudara od ostatka kuća u ulici, a i, za razliku od drugih, gradnja je financirana sredstvima EU-a. U cijelosti.

Podravski Mali princ

Kristinka Štefan od 2005. godine predsjednica je Udruge Mali princ koja se skrbi o osobama s intelektualnim teškoćama.

'Ujedno sam roditelj djeteta s intelektualnim teškoćama. Od Grada Đurđevca i nas krenula je inicijativa 2016. godine jer nismo imali adekvatan prostor i željeli smo širiti socijalne usluge. Grad je kupio zemljište i napravio projektnu dokumentaciju, a dok je natječaj za fondove bio u pripremi, mi smo bili spremni za prijavu. Grad je osigurao konzultante i sve je išlo po sistemu najbržeg prsta. Krenuli smo u kolovozu 2020., u srpnju 2021. položili smo kamen temeljac, a u prosincu 2022. godine otvorili smo prostor, pet mjeseci prije završetka projekta', gotovo u dahu nam je ispričala Štefan.

'Osim prostora od 566 kvadrata novogradnje, uredili smo dvorište i napravili dodatni prostor te kupili kombi vozilo. Cijeli projekt bio je vrijedan oko dva milijuna eura i u cijelosti je financiran sredstvima EU-a, odnosno iz Europskog fonda za regionalni razvoj', kazala nam je.

Uslugama Malog princa koristi se više od sto ljudi.

'Čim smo osigurali prostor, Ministarstvo je prepoznalo naš rad i ušli smo u mrežu socijalnih usluga, što znači da nam je trajno osigurano financiranje poludnevnog boravka, u kojem je 19 korisnika, te organizirano stanovanje u stambenoj zajednici, u kojoj 24 sata živi osam korisnika. To je prva stambena zajednica za osobe s intelektualnim teškoćama u našoj županiji. Imamo i uslugu osobne asistencije za 30 korisnika te individualne terapije za djecu školske i predškolske dobi u našoj senzorskoj sobi', govori nam Štefan dok obilazimo kuću u kojoj je sve na svom mjestu, a njezini korisnici upravo su se vratili iz šetnje.

U prostoru uređenom s mjerom i opremljenom svim potrebnim sadržajima kakve zahtijeva takav objekt radi 48 ljudi, od kojih najveći dio, kako nam je rekla Štefan, čine osobni asistenti.

'Trenutačno provodimo i EU-ov projekt Feedback psihosocijalne podrške, u koji je, osim djece, uključeno 15 roditelja', navela je Štefan.

A da i oni mogu pomoći, shvatili su u Muzeju Grada Đurđevca, gdje je u tijeku dvogodišnji projekt pod nazivom 'Baština i kreativa su naša pozitiva', kojim se povećava socijalna uključivost ranjivih skupina provedbom inkluzivnih usluga ustanova u kulturi.

'Projekt je započeo u proljeće i ograničen je na dvije godine. Kao Muzej smo nositelj programa, a Udruga Mali princ nam je partner. Ukupna vrijednost nešto mu je viša od 207 tisuća eura i u cijelosti je financiran iz EU-ova fonda ESF+ Učinkoviti ljudski potencijali', rekla nam je Edita Janković Hapavel, ravnateljica Muzeja Grada Đurđevca.

U tom muzeju koji obiluje interaktivnošću, inače smještenom u utvrdi Stari grad, doznat ćete sve i o legendi o Picokima, usmenoj predaji temeljenoj na povijesnom događaju iz perioda turskih osvajanja u 16. stoljeću, te povijesti i kulturi đurđevačkog kraja, ali i vidjeti donaciju 2500 slika i skulptura različitih autora koju im je 1997. godine darovao Ivan Lacković Croata.

Fascinantan Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci

A o prirodnoj baštini, odnosno geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci, sve ćete doznati u istoimenom Posjetiteljskom centru.

Martin Mahović, voditelj Odsjeka javne nabave u Đurđevcu, proveo nas je kroz uistinu impresivan Posjetiteljski centar, a kao bonus dobili smo puno toga više. Jer Martin je diplomirani inženjer geologije koji s nevjerojatnom strašću govori o području s kojim je na 'ti'. Sličnu stvar primijetio sam svojedobno kod geologa u Ininom laboratoriju i mora biti da ima nešto u onome što je novinaru 'samo kamenje'. Naravno, kao i u Ini, brzo je zajednički jezik s Martinom našao fotograf Matej, geograf po struci.

'U Centru prezentiramo prirodnu baštinu od samog postanka i kako je tekao suživot čovjeka s pijescima. Projekt je nastao u sklopu EU-ova fonda Konkurentnost i kohezija – održivo upravljanje u zaštićenim područjima. Vrijednost mu je bila 21 milijun kuna, od čega na europska bespovratna sredstva otpada 85 posto, a sastojao se od tri komponente: Posjetiteljskog centra, hostela za školu u prirodi Borik te uređenja i produljenja poučno-tematske staze i prezentacijskih površina u rezervatu', kazao nam je Mahović, dodavši da je posjetitelja svake godine sve više.

'Dolazi nam sve više škola i interes je uistinu velik', rekao je.

To nije ni čudno jer Centar plijeni interaktivnošću, što je u današnje vrijeme vjerojatno najbolji način za prezentaciju i privlačenje kako najmlađe publike, uz animirani film s likovima iz bajke, tako i one nešto starije, a ona će se poslužiti VR naočalama ili zaigrati igricu protiv stanovnika Đurđevačkih pijesaka.

Pet milijuna eura za zelenu infrastrukturu

I to je samo dio onoga za što su u Đurđevcu koristili fondove EU-a. Ono na čemu se sada radi zelena je infrastruktura oko Starog grada.

'Projekt obuhvaća četiri urbane točke, a najveća je okoliš Starog grada, gdje je predviđeno uređenje pješačkih i biciklističkih staza, odmorišta, iskop dvaju jezera te povezivanje sa sportskim centrom, gdje se uređuje prostor za slobodno vrijeme. U tijeku je nabava za izvođenje radova. Ukupna vrijednost projekta iznosi pet milijuna eura, od čega se 85 posto financira iz fondova EU-a, preciznije iz Konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027., dok preostalih 15 posto financira Grad. Završetak mu je predviđen za svibanj 2028. godine, no radovi bi trebali biti gotovo u cijelosti završeni do kraja 2027. godine', rekla je Lukačin.

Dodamo li svemu spomenutom deve u Hrvatskoj Sahari, koje nisu stigle uz pomoć europskog novca, ali jesu u pomalo smiješnoj priči napustile svoj dom na sjeveru Njemačke i našle ga u đurđevačkom pijesku, razloga za posjet gradiću u Podravini i više je nego dovoljno.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.