Novi granični prijelaz kod Gradiške napokon radi u punom kapacitetu

Novi granični prijelaz između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kod Gradiške napokon može raditi u punom kapacitetu nakon što je administrativno uređen njegov status. Stari prijelaz, na kojemu je u tijeku rekonstrukcija, ponovno će biti otvoren nakon završetka radova, potvrdili su u srijedu iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO).

Ključni korak napravljen je 7. listopada, kada je Upravni odbor UNO-a BiH usvojio izmjene pravilnika o unutarnjoj organizaciji te institucije. Njihovo je donošenje ranije blokirao tadašnji član Upravnog odbora Zijad Krnjić.

Time su stvoreni uvjeti za trajno funkcioniranje novog prijelaza, čija je izgradnja, zajedno s mostom preko Save, stajala više od 20 milijuna eura, uz sufinanciranje Europske unije. S bosanskohercegovačke strane sada su osigurani stalno raspoređeni carinski službenici i službena oznaka bez koje nije moguće izdavati carinske potvrde.

"Time su osigurani potrebni kadrovski i organizacijski uvjeti za početak rada i funkcioniranje novog graničnog prijelaza u punom kapacitetu", priopćili su iz UNO-a.

Dodali su kako je carinska služba spremna i za ponovno otvaranje starog prijelaza Gradiška – Stara Gradiška, čim budu ispunjeni potrebni uvjeti, odnosno dovršeni radovi na dijelu prilaznog mosta koji se ranije urušio.

Politički spor mjesecima blokirao rješenje

Novi prijelaz Gradiška – Novi Varoš, na jednoj od najvažnijih prometnih ruta za prijevoz robe i putnika između Hrvatske i BiH, privremeno je otvoren 19. svibnja, nakon višegodišnje izgradnje i brojnih odgoda. Njegovo je otvaranje ubrzano nakon što se urušio dio mosta na starom, iznimno prometnom prijelazu koji prolazi kroz središte Gradiške u BiH.

U početku su na novi prijelaz privremeno premješteni carinici i policajci sa starog prijelaza. Međutim, zbog izostanka suglasnosti na novu sistematizaciju radnih mjesta nisu bili trajno raspoređeni, što je ograničavalo funkcioniranje novog graničnog prijelaza.

Krnjić je odbijanje suglasnosti uvjetovao rješavanjem duga koji Republika Srpska ima prema Federaciji BiH zbog raspodjele prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Uprava za neizravno oporezivanje prikuplja te prihode i raspoređuje ih entitetima prema utvrđenim koeficijentima.

U Federaciji BiH smatraju da je postojeći sustav raspodjele nepravedan te procjenjuju da Republika Srpska na toj osnovi duguje oko 100 milijuna eura.

Krnjić najavljuje tužbu

Zbog svojih stavova Krnjić je stekao popularnost među dijelom bošnjačkih birača. Na izborima održanima 4. listopada izabran je u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao kandidat Stranke za BiH (SBiH), kojoj se pridružio samo četiri mjeseca prije izbora.

U međuvremenu mu je istekao mandat u Upravnom odboru UNO-a, nakon čega su ostali članovi napokon usvojili sporne izmjene pravilnika i omogućili trajno funkcioniranje novog prijelaza.

Krnjić je potom najavio da će pred Sudom BiH tužiti članove Upravnog odbora zbog, kako tvrdi, nezakonitog postupanja.

"Smatram to kršenjem zakona… I nije sporan prijelaz, nego način na koji odlučuju. Odluku su donijela tri člana iz reda srpskog i jedan iz hrvatskog naroda, a mene nisu ni pozvali", izjavio je Krnjić.

Njegovo je stajalište da, unatoč isteku mandata, zadržava pravo sudjelovati u odlučivanju sve dok ne bude imenovan njegov nasljednik.