Pobačaj ponovno na stolu: Šipić traži novi zakon, HDZ poručuje da će pravo žena ostati

Cijelo desetljeće prošlo je otkako se Ustavni sud očitovao o zakonskom uređenju prekida trudnoće u Hrvatskoj, davši dvogodišnji rok za donošenje novog zakona kojim bi se uredilo to pitanje, ali ni jedna Vlada u gotovo deset godina nije pronašla snage da se suoči s tim vrućim političkim krumpirom.

Posebno odobrenje

Tako se o pitanju pobačaja pojedine političke i ideološke skupine očituju na ulicama, u Hodu za život, zagovarajući donošenje rigidnog zakona koji bi potpuno zabranio prekid trudnoće. Ove im se godine prvi put pridružio i jedan od članova Vlade, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, pozvavši na zaštitu života od začeća.

- Trebalo bi revidirati Zakon o pobačaju iz 1978. godine, iz komunističkih vremena, jer ja kao vjernik zagovaram život od začeća do prirodne smrti - ustvrdio je Šipić, koji se pojavio na sinjskom Hodu za život, pod sloganom "Prvi korak je zakon. Život je dar, zaštitimo ga pravednim zakonom".

Zakon koji Šipić naziva komunističkim, Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978., propisuje da žena ima pravo na prekid trudnoće do isteka 10. tjedana od dana začeća. Nakon tog roka potrebno je odobrenje posebne komisije, koje se daje zbog zdravstvenih razloga, teških oštećenja ploda ili ako je trudnoća posljedica kaznenog djela. Djevojke mlađe od 16 godina moraju imati privolu roditelja, a prekid trudnoće može se obavljati samo u za to ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi. Iako progresivan, takav se zakon u praksi često izigrava, a žene koje se odluče na pobačaj imaju ozbiljnih teškoća u realizaciji tog prava. Ključni je razlog priziv savjesti, na koji se poziva sve veći broj ginekologa, zbog čega su neke bolnice praktično uskratile mogućnost prekida trudnoće. Više od 50 posto bolničkih ginekologa uložilo je priziv savjesti na obavljanje pobačaja, a u nizu bolnica taj je zahvat došao u pitanje.

Na naše pitanje zašto želi revidirati ovakav zakon i zašto ga naziva komunističkim, ministar Šipić odgovara da ga svakako treba mijenjati jer je - zastario.

USTAVNOST ZAKONA IZ 1978. GODINE

Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine potvrdila je ustavnost zakona iz 1978., te da je ženama nužno osigurati razdoblje u kojem se pobačaj može obaviti na zahtjev. Odredbe trenutnog zakona, naglasio je tada Ustavni sud, ne remete “pravednu ravnotežu između ustavnog prava žene na privatnost, slobodu i osobnost, s jedne strane, i javnog interesa zaštite života nerođenih bića, s druge strane”.

Znanstvene spoznaje

- U međuvremenu smo dobili nove znanstvene spoznaje, koje nedvojbeno potvrđuju da novi, jedinstveni ljudski život počinje začećem. Također, jasno je da moderna demokratska Hrvatska ne bi trebala regulirati, točnije, ograničavati, jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na život, zakonom koji nasljeduje od totalitarnog režima, koji je nespojiv s demokratskim uzusima - objašnjava svoj stav ministar demografije. Što se tiče potencijalnih izmjena zakona, podržao bi, kaže, "promjene koje su u skladu s novijim znanstvenim spoznajama i plebiscitarnim mišljenjem hrvatskih medicinskih fakulteta o tome da život počinje začećem". Pritom podsjeća da je Ustavni sud zakonodavcu postavio jasan okvir unutar kojega se, do neke nove odluke suda, te promjene mogu dogoditi.

Vladajući HDZ nešto je umjerenijeg stava od DP-ova ministra Šipića. Ministrica zdravstva Irena Hrstić u više je navrata javno izrazila stav da žene imaju pravo na odluku o tome hoće li zadržati trudnoću ili ne. Govoreći o dostupnosti pobačaja na zahtjev, poručila je kako je dostupnost tog postupka osigurana unatoč činjenici da se dio zdravstvenih radnika koristi pravom na priziv savjesti, a tako će, prema njezinim riječima, i ostati.

INGERENCIJE

Iako priželjkuje zabranu, Šipić se ne namjerava, kaže, miješati u taj dio politike Vlade. “Unutar vladajuće koalicije naš je fokus na pitanjima iz našeg područja djelovanja, no ako Vlada odluči otvoriti to pitanje, DP će podržati zaštitu života”, zaključuje.