Premijeru, evo vi živite s 400 €! Toliko prima 300.000 penzionera, nemaju za hranu. Ali šute i trpe, stari su i nemoćni

To je pitanje koje sebi svakoga dana postavlja više od 300.000 hrvatskih umirovljenika. Dok plate režije i kupe nešto hrane, ne ostane im praktički ništa. A gdje je trošak za lijekove – neke od njih, naime, ne pokriva HZZO – gdje su troškovi za higijenske potrepštine, dodatno zdravstveno osiguranje, toaletni papir, odjeću i obuću. Popravak hladnjaka ili bojlera. Da nove naočale za vid, troškove zubara ili poneki poklon unucima ni ne spominjemo. 

Tijekom radnog vijeka bili su laboranti, službenici, tekstilni radnici ili građevinari. Predano su radili računajući da će u starosti koliko-toliko moći pristojno živjeti.

Kad ono – šipak. 

Svakoga dana jedva spajaju kraj s krajem. Oni sretniji imaju djecu koja im financijski pripomognu. Oni koji nemaju taj luksuz snalaze se kako znaju i umiju. Oni zdraviji rade dodatne poslove. Oni manje zdravi postali su pravi mađioničari u stezanju remena. I troškove režu gdje god stignu, pa i na hrani. U konačnici, često i uz ozbiljne posljedice za zdravlje.

Umirovljenice na udaru

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj 332.722 korisnika prima najnižu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Točnije, gotovo svaki treći korisnik mirovine prema općim propisima. Njihova prosječna neto mirovina iznosi samo 431,10 eura. Kada se iz statistike izdvoje korisnici mirovina ostvarenih uz primjenu međunarodnih ugovora, prosjek raste na 476,42 eura. Ni to, međutim, nije mnogo: riječ je o svega 30,70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Gotovo dvije trećine korisnika najniže mirovine su žene. 

Među korisnicima najnižih mirovina čak 261.847 su korisnici starosnih mirovina. Pritom nije riječ samo o ljudima s kratkim radnim stažem. Posebno porazno zvuči podatak da ova kategorija umirovljenika iza sebe u prosjeku ima više od 30 godina staža, a prosječna neto mirovina iznosi im svega 446,85 eura.

Kako je moguće da tri desetljeća rada na kraju vrijede manje od 450 eura mjesečno?

– HDZ je godinama igrao na kartu da što više umirovljenika drži u siromaštvu, kako bi s njima prije izbora mogao lakše manipulirati. Tada dobiju 20, 30 ili 50 eura, a HDZ to predstavi kao da im je pomogao – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika.

Tvrdi da je u nekoliko navrata već točno precizirao što je problem i što bi trebalo mijenjati da se taj problem riješi.

– Postoji način da se ovo korigira, ali za to nema političke volje – decidiran je naš sugovornik.

Uvjeren je da je problem nastao na samom početku, nakon što je 1. siječnja 1999. godine na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju.

– Imamo institut najnižih mirovina. Broj godina staža množi se s 15,73 eura. No ono što je simptomatično jest da je rast mirovina prilikom usklađenja s rastom plaća bio manji za čak 30 posto. I tu se onda pojavila ta razlika – ističe Špika.

To, prema njegovim riječima, posebno pogađa najniže mirovine.

Niska plaća, niska i mirovina

– Da su mirovine rasle 30,46 posto, danas bi tim ljudima mirovina bila viša za 200 ili 300 eura. S tim da je ovo samo kumulativan zbroj, jer kada bi se išlo revalorizirati, povećanje bi bilo još veće – naglašava Špika. 

Mirovina se nije usklađivala s rastom plaća u 100-postotnom iznosu. Jedno vrijeme uopće nije bilo usklađivanja. Pa je onda bilo u omjeru 50 posto rasta plaća i 50 posto rasta potrošačkih cijena. Nakon toga je omjer bio 70 – 30, da bi na kraju došao do 85 – 15. 

Što se pak tiče visine mirovine, ona ponajprije ovisi o tome koliko je dugo netko radio i koliku je plaću tijekom radnog vijeka primao. Za svaku godinu rada uspoređuje se plaća s prosječnom plaćom u Hrvatskoj. Ako se radi o plaći većoj od prosjeka, dobiva se više bodova. A ako je plaća bila niža, manje je i bodova. Ti se bodovi potom, zajedno s godinama staža i drugim zakonom propisanim faktorima, koriste za izračun konačnog iznosa mirovine.

– Osobe koje su cijeli život radile za najnižu plaću, pa sve u rasponu do medijalne, imat će najniže mirovine. Tko je išao u punu starosnu mirovinu, mirovinski faktor mu je 1. Ako ste pak išli u prijevremenu, nastupa penalizacija, pa je mirovina i do dvadesetak posto niža. Činjenica je da su umirovljenici zakinuti u startu, ali i na svakom usklađenju – podsjeća Špika. 

Od ove godine penalizacija je ukinuta nakon navršenih 70 godina života. HZMO je već u ožujku tako povećao mirovine za 119.033 korisnika; prosječno povećanje bilo je 52,69 eura. 

Za izračun mirovina država inače koristi aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja od 1. siječnja iznosi 14,84 eura. Kod najnižih mirovina taj je iznos nešto veći. Za svaku godinu mirovinskog staža računa se 15,73 eura. Tako će, primjerice, osoba s 30 godina staža imati zajamčenu najnižu mirovinu od 471,90 eura. Do prošle godine taj je iznos bio nešto niži, no država ga je povećala za dodatna tri posto.

Unatoč svim povećanjima, mirovine su i dalje izuzetno niske.

Novca ima, ali ne i političke volje

Da se ovaj problem riješi, potrebno je, smatra on, u proračunu za mirovine naći još oko dvije milijarde eura. 

– S ovih 10 milijardi koje se sada izdvajaju, to bi ukupno bilo 12 milijardi. U Hrvatskoj je još uvijek manji udio mirovina u BDP-u nego što je to u ostalim državama članicama EU-a. Tamo udjel iznosi između 12 do 12,9 posto BDP-a, a kod nas je oko 10 posto. Prostora, dakle, ima, a ima i novca. Ako se godišnje ukrade osam milijardi eura, onda za mirovine ne bi trebao biti problem dati dodatne dvije milijarde – izračunao je Špika. 

Redovna aktualna vrijednost mirovine iznosi 14,84 eura. Za najniže mirovine on je šest posto veći od tog iznosa. Prije je bio tri posto veći, pa je onda povišen za još tri posto, i danas iznosi 15,73 eura.

– Iznos je podignut jer se 90 posto ljudi s najnižim mirovinama nalazi ispod granice siromaštva. Ali to nije financijski problem, nego isključivo politički. To ova Vlada neće riješiti. Kod oporbe, s druge strane, postoji određeni potencijal – procjenjuje Špika.

Njegova stranka Blok umirovljenici zajedno bila je 2015. godine dio Domoljubne koalicije Tomislava Karamarka. 

– Tada je bio dogovor da prosječnu mirovinu podignemo na 60 posto prosječne plaće. To je i bio razlog ulaska BUZ-a u tu koaliciju. I to je bilo definirano tako. Ta je Vlada trajala samo šest mjeseci. Andrej Plenković ostavio je to u svojem programu, ali mi je dao do znanja da to ne namjerava implementirati. Ja sam se iste sekunde razišao s njim. Bio je začuđen, govorio mi je da imam saborski mandat. Jasno sam mu rekao da idem ako on to ne želi provesti. I evo, 10 godina otkako je on na vlasti, umirovljenici još uvijek čekaju da mirovine dođu na 60 posto prosječne plaće – ističe Špika. 

Brojke su, na kraju, neumoljive. Iza prosječnog je korisnika najniže mirovine gotovo 29 godina staža. Ispred njega je mjesec koji treba preživjeti s 431 eurom. Između te dvije brojke stao je gotovo čitav jedan radni vijek. Kao i odgovor na pitanje koliko hrvatsko društvo cijeni taj rad.

Čeka li Hrvatsku novi prosvjed umirovljenika?

OKVIR: Zahtjevi umirovljenika

I predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić upozorava na poraznu sliku hrvatskih mirovina. 

– Više od 654 tisuća umirovljenika prima manje od 600 eura mjesečno. Zato hitno treba korigirati formulu usklađivanja mirovina na 100 posto rasta inflacije ili plaća, uvesti stvarnu trinaestu mirovinu, cjelovitu, kako je to u većini zemalja. Trebalo bi ukinuti porez na mirovine svima osim onima iz kategorija mirovina viših od 3000 eura – smatra Grujić, naglašavajući koliko je važan i razvoj specijaliziranih programa pomoći umirovljenicima. 

On upozorava i na problem s drugim mirovinskim stupom, u kojemu, prema njegovim riječima, oko 90 posto osiguranika kojima je ponuđen izbor odabiru mirovinu samo iz prvog stupa. Razlog? Mirovina samo iz prvog stupa za njih je povoljnija od kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa.

Uvjeren je da se održavanjem postojećeg modela pogoduje bankama i društvima koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima te da se time osiromašuju buduće generacije umirovljenika. Poboljšanja uvedena posljednjih godina pozdravlja, ali ocjenjuje ih nesustavnima i nedovoljnima.

Koliko vrijedi godina staža?

Kod najniže mirovine računica je prilično jednostavna. Od 1. siječnja 2026. jedna godina mirovinskog staža vrijedi 15,73 eura. To znači da za 30 godina staža najniža mirovina iznosi 471,90 eura mjesečno. Za 35 godina staža iznos je 550,55 eura, a za 40 godina 629,20 eura. Ti se primjeri odnose na osobu kojoj se te godine staža uzimaju za određivanje hrvatske najniže mirovine. Ako je netko dio radnog vijeka proveo u inozemstvu, računica može biti drukčija. Hrvatska tada, ovisno o ispunjenim uvjetima, određuje hrvatsku mirovinu, odnosno svoj razmjerni dio prema razdoblju osiguranja ostvarenom u Hrvatskoj, dok druga država određuje svoj dio mirovine. Zato 30 godina ukupnog staža, od kojih je dio ostvaren u inozemstvu, ne znači automatski hrvatsku mirovinu od 471,90 eura. 

Najniža mirovina inače služi kao zaštita ljudima kojima bi mirovina izračunata prema njihovim plaćama i stažu bila još manja. Ako redovni izračun daje veću mirovinu od najniže, korisnik prima taj veći iznos. 

ZAŠTO JE PROSJEK SAMO 431 EURO?

Prosječna najniža mirovina 332.722 korisnika iznosi 431,10 eura. No to ne znači da je 431 euro zakonom propisana najniža mirovina. Iznos svakog korisnika ovisi, među ostalim, o njegovu mirovinskom stažu. Osim toga, u prosjek od 431,10 eura ulaze i korisnici koji su dio radnog staža ostvarili u inozemstvu te im Hrvatska isplaćuje svoj dio mirovine. Kada HZMO iz statistike izdvoji mirovine ostvarene uz primjenu međunarodnih ugovora, ostaje 281.817 korisnika najniže mirovine. Njihova prosječna hrvatska mirovina iznosi 476,42 eura.

BEZ PENALIZACIJE NAKON 70. GODINE

Od ove godine ukinuta je penalizacija prijevremenih mirovina nakon navršenih 70 godina života. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tako je u ožujku povećao mirovine za 119.033 korisnika. Prosječno povećanje iznosilo je 52,69 eura.