Srbija Hrvatsku označila rizičnom, a njezini građani sve masovnije dolaze: Evo koliko ih radi u Hrvatskoj

Početkom ožujka odjeknula je vijest da je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije Hrvatsku svrstalo među zemlje u koje svojim građanima preporučuje „putovanje u slučaju krajnje potrebe“. Nekoliko mjeseci poslije ta je preporuka ublažena pa je Hrvatska vraćena u skupinu zemalja u koje se savjetuje putovanje „uz dodatne mjere opreza“.

Proljetos je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova zemlje svijeta razvrstalo u četiri skupine prema procijenjenoj razini sigurnosnog rizika – od najrizičnije, crvene skupine, u kojoj su zemlje poput Irana, Libanona, Jemena i Ukrajine, do zelene skupine zemalja koje se smatraju sigurnima.

Hrvatska je tada bila jedina europska zemlja u narančastoj skupini, odnosno među zemljama procijenjenima kao rizičnima. Našla se tako u društvu dvadesetak nestabilnih država, među kojima su Haiti, Mjanmar, Nigerija i Venezuela. Građanima Srbije preporučeno je da u Hrvatsku ne putuju „osim ako to nije apsolutno neophodno“.

U međuvremenu je, uz znatno manje pažnje javnosti, srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova promijenilo procjenu. Hrvatska je prebačena u žutu skupinu, među zemlje u koje se preporučuje putovanje „uz dodatne mjere opreza“.

Ipak, i u toj skupini Hrvatska ostaje jedina članica Europske unije koju Srbija ne smatra potpuno sigurnom za svoje građane.

No dok je Hrvatska na sigurnosnom „semaforu“ srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova još bila u narančastoj, rizičnoj skupini, građani Srbije nastavili su u prilično velikom broju dolaziti u Hrvatsku – bilo na odmor, bilo na privremeni, ponajprije sezonski rad u turizmu.

Gotovo 140 tisuća dolazaka do lipnja

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili oko 578 tisuća noćenja. Srpski su turisti tako bili jedanaesti po brojnosti među stranim gostima.

Istodobno, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u lipnju je u Hrvatskoj s dozvolama za privremeni boravak i rad bilo 15.863 državljana Srbije.

Kada se zbroje turisti i oni koji su u Hrvatskoj boravili radi rada, proizlazi da je do kraja lipnja u Hrvatsku stiglo gotovo 140 tisuća građana Srbije.

A trend je još izraženiji kada se pogledaju podaci o radnim dozvolama.

Krajem srpnja državljani Srbije bili su drugi najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj, odmah iza državljana Bosne i Hercegovine. Prema najnovijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj je tada radilo 17.876 državljana Srbije – oko dvije tisuće manje nego državljana BiH, ali oko dvije tisuće više nego Filipinaca, koji su na trećem mjestu.

Broj srpskih radnika višestruko veći nego prije deset godina

Još je zanimljivije pogledati kako se broj državljana Srbije koji dolaze raditi u Hrvatsku mijenjao posljednjih deset godina.

Prema podacima MUP-a, 2016. godine u Hrvatskoj su bila samo 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već sljedeće godine njihov se broj udvostručio, na 767.

Za razdoblje od 2018. do 2020. MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad, no podaci su ponovno dostupni za 2021. godinu. Tada je u Hrvatskoj na privremenom radu bilo 13.579 građana Srbije – čak 35 puta više nego pet godina ranije.

Broj izdanih radnih dozvola potom je nastavio rasti. U 2022. godini izdano ih je 19.127, godinu poslije 24.028, a rekord je dosegnut 2024., kada su građani Srbije dobili 27.988 dozvola.

Prošle je godine zabilježen pad, na 24.278 dozvola, odnosno otprilike na razinu iz 2023. godine. Građani Srbije tada su bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj, iza državljana Bosne i Hercegovine i Nepala.

Da je njihov dolazak u velikoj mjeri povezan s turističkom sezonom, pokazuju i ovogodišnji mjesečni podaci. Broj izdanih radnih dozvola građanima Srbije gotovo se utrostručio od ožujka, kada ih je bilo 5.871, do srpnja.

U samo nekoliko godina Hrvatska je tako postala jedno od važnijih odredišta za radnike iz Srbije. U posljednjih pet godina broj njihovih radnih dozvola povećao se za oko 78 posto.

BiH i Nepal i dalje ispred Srbije

U ukupnoj slici stranih radnika u Hrvatskoj i dalje prednjače državljani Bosne i Hercegovine, dok im se posljednjih godina sve više približavaju Nepalci.

Do 2023. godine državljani BiH uvjerljivo su bili najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. Te ih je godine bilo 38.236, no od tada im se po brojnosti sve više približavaju Nepalci. Prošle je godine u Hrvatskoj radilo 32.355 državljana BiH, odnosno samo 517 više nego Nepalaca.

Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina poslije, broj Nepalaca s dozvolom za boravak i rad narastao je na 31.708, a Filipinaca na 17.629.

Podaci tako pokazuju zanimljiv raskorak između službenih upozorenja i stvarnog ponašanja građana Srbije. Dok je Hrvatska početkom godine na službenom sigurnosnom „semaforu“ bila označena kao zemlja u koju se ne preporučuje putovati osim u krajnjoj nuždi, deseci tisuća građana Srbije istodobno su nastavili dolaziti u Hrvatsku – kao turisti ili radnici.