Srbija pred novim zahtjevima Europskog parlamenta: Rezolucijom o Vukovaru traži se otvaranje ratnih arhiva i otkrivanje grobnica
Hrvatski europarlamentarci iz različitih političkih skupina pripremili su nacrt rezolucije povodom 35. obljetnice stradanja Vukovara. Od Srbije se traži objava podataka o nestalima, otvaranje ratnih arhiva i procesuiranje odgovornih za ratne zločine. Rasprava je zakazana za 23. studenoga, a glasovanje za četvrtak, 26. studenoga.

Europski parlament sljedećeg će tjedna raspravljati i glasovati o rezoluciji o Vukovaru, kojom se od Srbije zahtijeva veća suradnja u rasvjetljavanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila te otvaranje ratnih arhiva koji bi mogli sadržavati podatke o pojedinačnim i masovnim grobnicama.
Nacrt rezolucije povodom 35. obljetnice sloma obrane i razaranja Vukovara pripremili su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz različitih političkih skupina.
Kako piše Dnevno.hr, pozivajući se na Radio Slobodna Europa, koji je imao uvid u nacrt dokumenta, od službenog Beograda traže se konkretni koraci u pronalaženju nestalih i utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine.
Od Srbije se traže ratni arhivi i podaci o grobnicama
Jedan od glavnih zahtjeva predložene rezolucije odnosi se na omogućavanje pristupa relevantnim ratnim arhivima i objavu svih dostupnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
Od Srbije se traži suradnja u pronalaženju i identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava te njihova dostojanstvena predaja obiteljima.
Dokumentom se službeni Beograd poziva i na donošenje dugo najavljivanog zakona o nestalim osobama, uz zahtjev da se taj postupak provede transparentno i uz uključivanje svih zainteresiranih strana.
U nacrtu se naglašava temeljno pravo obitelji da doznaju sudbinu svojih najbližih i mjesto njihova posljednjeg počivališta.
Oštra osuda veličanja ratnih zločinaca
Predloženi dokument osuđuje negiranje, umanjivanje i veličanje ratnih zločina te javno slavljenje ili rehabilitaciju osoba pravomoćno osuđenih za takve zločine.
Posebno se spominju počasti iskazane Ratku Mladiću tijekom njegova pokopa u Beogradu 7. rujna 2026. godine.
Mladić je pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
U nacrtu rezolucije navodi se da javno iskazivanje počasti osuđenim ratnim zločincima potkopava pomirenje, ponižava žrtve i narušava poštovanje činjenica utvrđenih sudskim presudama.
Europski zastupnici pritom naglašavaju da ozbiljno rješavanje pitanja nestalih osoba, odgovornosti za ratne zločine i obeštećenja žrtava proizlazi iz temeljnih vrijednosti europskog pravnog poretka.
Vukovar kao simbol otpora velikosrpskoj agresiji
U nacrtu rezolucije podsjeća se na događaje iz 1991. godine, kada je nakon 87 dana opsade i teških borbi slomljena obrana Vukovara.
Grad su zauzele snage Jugoslavenske narodne armije i srpske paravojne postrojbe, nakon čega su uslijedili progoni stanovništva, odvođenja zarobljenika u logore i ratni zločini.
Među njima je i zločin na Ovčari, gdje je ubijeno oko 260 ljudi, uglavnom ranjenika, bolesnika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice.
U predloženom dokumentu obrana Vukovara opisuje se kao središnje mjesto hrvatskog nacionalnog sjećanja i simbol otpora Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji.
Ističe se da je Vukovar bio prvi europski grad nakon Drugoga svjetskog rata koji je tijekom gotovo tromjesečne opsade i bombardiranja gotovo potpuno razoren.
Europski zastupnici upozoravaju da je tragedija Vukovara pokazala koliko mir može biti krhak i kakve posljedice može imati izostanak pravodobne zaštite stanovništva.
Sjećanje na Vukovar pripada i Europi
Prema tekstu nacrta rezolucije, sjećanje na Vukovar nije samo pitanje hrvatske povijesti nego i europske odgovornosti prema žrtvama ratnih zločina.
U dokumentu se podsjeća na obećanje „nikad više”, nastalo nakon stradanja u Drugome svjetskom ratu, uz upozorenje da se mir, ljudska prava i temeljne europske vrijednosti moraju trajno štititi.
Vukovarska tragedija pritom se navodi kao podsjetnik na posljedice rata i potrebu očuvanja povijesnih činjenica.
Nisu svi odgovorni za zločine privedeni pravdi
Nacrt rezolucije priznaje rad Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju na utvrđivanju činjenica i procesuiranju teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Istodobno se izražava žaljenje što svi odgovorni za zločine počinjene tijekom opsade Vukovara i nakon okupacije grada nisu izvedeni pred sud.
Zbog toga se poziva na nastavak kaznenih postupaka protiv preostalih počinitelja i jačanje pravosudne suradnje.
Posebno se naglašava potreba za nastavkom potrage za nestalima, pronalaskom i identifikacijom posmrtnih ostataka te njihovom predajom obiteljima radi dostojanstvenog pokopa.
Rasprava u ponedjeljak, glasovanje u četvrtak
Rasprava o Vukovaru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predviđena je za ponedjeljak, 23. studenoga 2026. godine.
Glasovanje o rezoluciji zakazano je za četvrtak, 26. studenoga.
Do tada dokument ostaje prijedlog, a njegov konačni sadržaj ovisit će o postupku u Europskom parlamentu.
Predloženom rezolucijom ponovno se otvara pitanje suradnje Srbije u rasvjetljavanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila, pristupa ratnoj dokumentaciji i utvrđivanja odgovornosti za zločine počinjene tijekom i nakon okupacije Vukovara.
Izvor:Dnevno.hr











