Vatikan dao zeleno svjetlo za pokretanje postupka beatifikacije Martina Bubnja i dvadesetorice Riječkih mučenika

Iz Postulature ističe da poslanje Riječkih mučenika nije bilo usmjereno na rušenje društvenih institucija ili uspostavu novoga političkog poretka, nego na vjernost Kristu i evanđeoskim načelima unutar okolnosti u kojima su živjeli.

– Kršćanska vjera ne poistovjećuje Kristovo kraljevstvo ni s jednim zemaljskim poretkom, nego u evanđelju prepoznaje mjerilo prema kojemu svaki poredak treba služiti istini o čovjeku, njegovu neotuđivom dostojanstvu i općem dobru. Upravo je takvo svjedočanstvo moglo postati neprihvatljivo ideologijama i totalitarnim sustavima koji su zahtijevali potpunu podložnost čovjeka i nisu dopuštali da se njihova vlast i djelovanje prosuđuje prema evanđeoskim i moralnim kriterijima. U toj nespojivosti između vjernosti Kristu i zahtjeva za ideološkom podložnošću valja tražiti jedan od ključnih vidova razumijevanja progona i mogućega mučeništva ovih slugu Božjih, kažu iz Postulature.

Dodaju kako su Riječki mučenici nastojali svojim životom svjedočiti upravo vrijednosti toga kraljevstva: istinu, pravednost, ljubav i poštovanje ljudskoga dostojanstva, ostajući vjerni Kristu i onda kada je ta vjernost značila izložiti se progonu i smrti.

– Kristovo kraljevstvo, naime, nije suparnik ljudske slobode, nego njezino najdublje jamstvo i temelj istinskoga društvenog mira. Njegova prisutnost i njegov mir ne ostvaruje se silom ni prisilom, nego svjedočanstvom istine u ljubavi. Svjedočanstvo Riječkih mučenika stoga nas podsjeća da nijedan društveni poredak ne može biti istinski pravedan ni miran ako ne poštuje slobodu savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Njihov spomen nije poziv na produbljivanje povijesnih podjela, nego na traganje za istinom, praštanje, pomirenje i izgradnju mira, navode iz Postulature.

Dodat će se kako se životni putovi i okolnosti stradanja Riječkih mučenika razlikuju, ali ih povezuje svjedočanstvo vjernosti Kristu, Crkvi i vlastitoj savjesti.

– Živjeli su u različitim državnim i društvenim poretcima, u vremenu snažno obilježenom duhovnošću Krista Kralja i uvjerenjem da evanđelje treba prožimati ne samo osobni nego i cjelokupni društveni život. U Kristovu kraljevanju tadašnja je katolička duhovnost prepoznala temelj istinskoga društvenog mira, u duhu gesla Pax Christi in Regno Christi – „Kristov mir u Kristovu kraljevstvu”, objavili su iz Postulature.

Postupak beatifikacije bio je tema intervjua s preč. Goranom Žanom Lebovićem Casalongom, koji nam je kao crkveni pravnik govorio o postupku. Možete ga pročitatiOVDJE.

Kauza obuhvaća 21 kandidata: šesnaest svećenika, među kojima je jedan franjevac, te pet vjernika laika, od kojih su dvije žene. Prema dosad prikupljenoj dokumentaciji i navodima kauze, smatra se da su oni u razdoblju od 1937. do 1951. godine podnijeli smrt iz mržnje prema vjeri (in odium fidei).

Vlč. Martin Bubanj odabran je za nositelja kauze kao najviši crkveni predstavnik među kandidatima, budući da je vršio službu generalnog vikara Riječke nadbiskupije. Martin Bubanj bio je i upravitelj Župe sv. Jurja na Trsatu, a komunisti su ga uhitili u travnju 1945. te je ubijen i bačen u jamu Bezdan u Kostreni 1945. godine.

Uz njega na popisu su: 2. Andrija Loušin +1937.

Župnik u Lokvama. Odvraćajući mladiće da ne idu u Španjolski građanski rat, mučenički je ubijen u župnom domu.

3. Ladislav Šporer +1941.

Župnik i dekan u Delnicama. Neumorni pastoralni radnik, promicatelj katoličkih društava. Organizator nezaboravnog Euharistijskog kongresa. Mučenički je ubijen spremajući se služiti Sv. Mišu Zornicu.

4. Josip Pretner +1943.

Župnik u Liču. Veliki promicatelj Katoličke Akcije, pobožan i revan svećenik. Nakon teškog mučenja ubijen zajedno s bratom i sestrom.

5. Juraj Matijević +1943.

Župnik u Gerovu. Nakon lažnog poziva bolesniku, kamenovan.

6. Zvonimir Milinović +1943.

Župnik u Podstenama. Gorljivi propovjednik. Nakon velikog mučenja, odrezanog jezika, ubijen razapinjanjem.

7. Vjekoslav Gržanić +1943.

Župnik u Ravnoj Gori. Odvraćajući župljane od neprijateljskog djelovanja prema Crkvi, mučenički ubijen.

8. Andrija Mavrinac + 1943.

Svećenik Krčke biskupije. Župnik u Korniću. Nakon teškog mučenja bačen u jamu u zaleđu Crikvenice.

9. Stjepan Petranović +1944.

Župnik u Bribiru. Pisac i suradnik velikog broja katoličkih listova. Vrstan pastoralac. Više puta odvođen u šumu i zastrašivan. Umro od posljedica mučenja u bolnici u Kraljevici.

10. Stjepan Horžić +1945.

Kapelan u Mrkoplju i upravitelj župe Ravna Gora i Vrbovsko. Otac mladih, gorljiv i hrabar svećenik. Streljan u Delnicama moleći i opraštajući svojim ubojicama.

11. Matija Burić +1945.

Župnik u Šmriki. Osnivač župe. Spasio mjesto od uništenja. Sudjelovao u spašavanju Židova. Mučenički ubijen iz mržnje prema vjeri. Prije smrti zatražio da izmoli pokajanje.

12. Viktor Perkan +1945.

Župnik i dekan u Jelšanima, slovenskom dijelu Riječke biskupije. Ubijen prigodom sprovoda na mjesnom groblju. Odmah je prenesen u župni dom gdje mu je brat svećenik podijelio Bolesničko pomazanje.

13. Fra Eugen Kukina +1945.

Franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda, vikar samostana na Trsatu. Mučenički ubijen iz mržnje prema vjeri u Sušačkoj bolnici brojnim ubodima kuhinjskim nožem.

14. Srećko Blažević +1946.

Župnik i dekan na Jelenju. Promicatelj Katoličke akcije i katoličkih društava, otrovan u Sušačkoj bolnici.

15. Alojzije Kristan +1947.

Upravitelj župe Mune. Nakon obavljenih pastoralnih dužnosti u župi Mune, ubijen iz mržnje prema vjeri na putu prema Vodicama.

16. Milan Hlača +1951.

Svećenik na liječenju. Prema svjedočanstvu vjernika otrovan penicilinom u Riječkoj bolnici iz mržnje prema vjeri.

17. Nikola Maljac +1942.

Župa Jelenje. Član Katoličke akcije, osoba velike pobožnosti i dobrote. Izjavljuje kako bi volio umrijeti za Boga. Nakon razapinjanja i paljenja, uz izrugivanje nazočnih: » Neka mu sad pomogne Onaj kome se moli », ubijen iz mržnje prema vjeri i bačen u jamu.

18. Ladislav Pretner +1943.

Brat svećenika Josipa Pretnera te njegov pomoćnik i suradnik u djelima Katoličke Akcije. Nakon teškog mučenja ubijen je u Liču zajedno s bratom svećenikom i sestrom Julikom.

19. Julika Pretner +1943.

Sestra svećenika Josipa Pretnera i njegova župna domaćica. Nakon teškog mučenja ubijen je u Liču zajedno s braćom, svećenikom Josipom i Ladislavom.

20. Franjo Grabar +1944.

Župa Jelenje – Sušak. Pjesnik, član Katoličke akcije. Radi zdravstvenih razloga napušta Sjemenište u Travniku te upisuje Gimnaziju na Sušaku. U svojim pjesmama na mističan način najavljuje svoju smrt. Pomaže u spašavanju Židova. Na dan mature nakon kojega se sprema stupiti u Bogosloviju, ubijen je na stepenicama Sušačke gimnazije uz riječi »Bože, smiluj im se za sve«.

21. Marija Jakovac +1945.

Župa Mrkopalj. Majka obitelji, članica župne molitvene zajednice. Nakon premlaćivanja, odvedena je pred očima svoje djece uz riječi: »Za Krista Kralja iu hladan grob!«. Streljana je u Delnicama.