KOLUMNE

HRT i Dan antifašističke borbe: kada javni servis bira mitove, a ne hrvatsku istinu

Dok HTV1 u izravnom prijenosu daje prostor obilježavanju Dana antifašističke borbe, brojne obljetnice hrvatskih žrtava komunizma, Domovinskog rata i poratnih stratišta ostaju bez jednakog tretmana. To više nije samo pitanje programa, nego pitanje uređivačke politike i odnosa prema hrvatskoj povijesti

HRT-YUtel
HRT-YUtel Foto: privatni album

Provjerio sam dostupne podatke: u rasporedu HTV1 za 22. lipnja 2026. u 10:00 stoji “Dan antifašističke borbe, prijenos”, dok HRT vlastitim objavama taj datum veže uz Brezovicu i osnutak Prvog sisačkog partizanskog odreda.

HRT je javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i financira se kao javni medijski servis, pa je pitanje uređivačkog prioriteta legitimno javno pitanje. (Zakon) Za kontrast sam koristio primjer Jazovke, o kojoj je i HRT pisao kao o jami iz koje su izvučeni posmrtni ostaci najmanje 814 žrtava, ali takva mjesta ne dobivaju isti simbolički tretman prijenosa na HTV1. (Hrvatska radiotelevizija)

HRT ili YUtel? Kad javna televizija bira Brezovicu, a prešućuje hrvatske rane

Hrvatska radiotelevizija još je jednom pokazala da nije problem samo u programu. Problem je u poruci. A poruka je jasna: za jedne datume ima mjesta na Prvom programu, za druge ima mjesta tek u fusnoti, kratkoj vijesti, prilogu bez daha ili potpunoj tišini.

HTV1 prenosi Dan antifašističke borbe. Prijenos, svečani ton, državnički kadar, protokol, vijenci, govori i pažljivo zapakirana povijesna lekcija. A kada treba jednakom snagom obilježiti hrvatske žrtve komunizma, Jazovku, Macelj, Križne putove, poratna stratišta, likvidacije bez suda, jame pune kostiju i obitelji koje desetljećima čekaju istinu — tada najednom nema iste televizijske gorljivosti.

Tada javni servis više nije toliko “javan”. Tada se uređivačka hrabrost izgubi. Tada nestane kamera.

HRT opet puše u isti rog

HRT se voli predstavljati kao javna, državna, nacionalna televizija. Ali javna televizija nije javna samo zato što građani plaćaju pristojbu. Javna televizija mora služiti javnosti, istini i hrvatskom narodu, a ne politički odabranim mitovima.

Kada HTV1 u izravnom prijenosu prenosi Dan antifašističke borbe, HRT ne prenosi samo događaj. HRT prenosi stav. Prenosi poruku što smatra temeljem hrvatske državnosti, a što smatra neugodnim viškom povijesti.

I tu nastaje problem.

Jer Hrvatska nije nastala u Brezovici. Hrvatska nije obranjena partizanskim mitovima. Hrvatska nije oslobođena crvenom petokrakom. Hrvatska je krvlju obranjena 1991. godine, u Vukovaru, Škabrnji, Pakracu, Sunji, Nuštru, na Banovini, u Dubrovniku, na svim crtama obrane gdje su hrvatski branitelji zaustavili velikosrpsku agresiju.

A upravo ti datumi, ti ljudi i ta mjesta često ne dobivaju isti tretman kakav dobivaju politički podobne obljetnice iz komunističkog kalendara.

Dan antifašističke borbe ili dan velikog povijesnog pranja?

O 22. lipnju može se govoriti i drukčije od službene mantre. Može se reći da je taj datum zakonski blagdan, ali i politički konstruiran simbol. Može se reći da se desetljećima od njega pokušava napraviti svetinja, dok se istodobno sustavno izbjegava govoriti o onome što je nakon “antifašizma” došlo: komunistička diktatura, jednoumlje, likvidacije, logori, oduzimanje imovine, zabrana hrvatske državotvorne misli i progon svih koji nisu pristajali na crvenu istinu.

Ako je antifašizam bio toliko čist, zašto se onda toliko bježi od komunističkih zločina?

Ako je 22. lipnja neupitan temelj slobode, zašto su nakon te “slobode” uslijedile Jazovka, Macelj, Huda Jama, Kočevski Rog, Bleiburg, Križni putovi i bezbrojne neobilježene jame?

Ako HRT ima vremena za prijenos Brezovice, zašto nema istu snagu, isti kadar i isti državni ton za hrvatske žrtve komunizma?

Jazovka nije manje važna od Brezovice

Jazovka nije rubna tema. Jazovka nije “desničarska opsesija”. Jazovka je rana hrvatskog naroda. Ondje nisu završili mitovi, nego ljudi. Ranjenici, medicinsko osoblje, civili, oni kojima nije bilo dopušteno ni suđenje, ni obrana, ni grob.

I baš tu se vidi licemjerje uređivačke politike.

Brezovica dobije prijenos. Jazovka dobije tišinu ili usputnu vijest. Jedni dobivaju državničku scenografiju, drugi hladan arhivski tretman. Jedni su “antifašistička baština”, drugi su neugodne kosti koje kvare jugoslavensku bajku.

To nije javni servis. To je selektivna povijest s nacionalnom frekvencijom.

HRT kao YUtel s hrvatskom pretplatom

HRT se, nažalost, u ovakvim trenucima ponaša kao YUtel s hrvatskom pretplatom. Formalno hrvatska televizija, a mentalno često zarobljena u starom sustavu. Kamera zna gdje treba stati. Mikrofon zna kome se daje. Komentar zna što treba naglasiti, a što prešutjeti.

Kada treba govoriti o “antifašizmu”, sve je svečano. Kada treba govoriti o komunističkom zločinu, odjednom se traži “kontekst”. Kada treba prenositi Brezovicu, to je državni interes. Kada treba pokazati jame i križne putove, tada se govori o “osjetljivim temama”.

Ne, gospodo s HRT-a. Osjetljiva tema nije razlog za šutnju. Osjetljiva tema je razlog za još veću odgovornost.

Hrvatska povijest nije švedski stol

Ne može HRT birati iz hrvatske povijesti samo ono što odgovara ideološkom ukusu uredničkih struktura. Ne može se hrvatskim građanima naplaćivati pristojba, a zatim im servirati povijest prema starom partijskom rasporedu.

Ako je HRT javni servis, onda mora jednako snažno govoriti o svim žrtvama. I o žrtvama fašizma. I o žrtvama nacizma. I o žrtvama komunizma. I o žrtvama velikosrpske agresije. Bez selekcije. Bez straha. Bez ideološke šminke.

Ali upravo tu HRT pada.

Jer nije problem što se prenosi Dan antifašističke borbe. Problem je što se ne vidi ista strast kada treba govoriti o hrvatskim ranama koje ne odgovaraju jugoslavenskoj mitologiji. Problem je što se jednoj povijesti daje crveni tepih, a drugoj podrum arhive.

Branitelji nisu ginuli za ovakvu televiziju

Hrvatski branitelji nisu ginuli da bi javna televizija u slobodnoj Hrvatskoj i dalje drhtala pred sjenom bivše države. Nisu ginuli da bi se komunistički narativi prenosili kao dogma, a hrvatske žrtve gurale u terminološki mrak.

Nisu ginuli za HRT koji će se ponašati kao da je 1991. bila fusnota, a 1941. vječna politička oltarna slika.

Hrvatska ima pravo na istinu. Hrvatski narod ima pravo na javnu televiziju koja neće glumiti neutralnost dok urednički bira stranu. A HRT ima obvezu prestati biti čuvar starih mitova i konačno postati ono za što se izdaje: hrvatski javni servis.

Jer dok HTV1 prenosi Brezovicu, a hrvatske jame ostaju u sjeni, poruka je jasna.

HRT nije samo prenio program.

HRT je još jednom pokazao u koji rog puše.

Izvor:PDN

Više iz kategorije: KOLUMNE

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Analiza fenomena Porfirijevih kružoka u Zagrebu. Kako je imidž "rock'n'roll mitropolita" prerastao u promociju "srpskog svijeta" i podršku Ratku Mladiću.

prije 10 h
KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

Strastvena obrana hrvatskih branitelja protiv podrugljivih etiketa. Podsjećaju na žrtvu u Domovinskom ratu i traže poštovanje za one koji su obranili državu.

prije 16 h
RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš? Top vijest

RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš?

Hrvatski pjevač Jakov Jozinović rasprodao koncert u Nišu, gradu stradanja hrvatskih logoraša. Zašto nema spomena na žrtve Domovinskog rata?

prije 1 dana
Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Mladen Pavković analizira financiranje Milorada Pupovca i tjednika Novosti. Propituje odgovornost Hrvatske za rast utjecaja manjinskih institucija koje sama financira.

prije 1 dana
HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

Što se precrtavanjem poručujeNa objavljenim snimkama iz podvožnjaka kod Vjesnika među oštećenim obilježjima raspoznaju se Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci,...

prije 2 dana
Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Analiza sve većih podjela u hrvatskom društvu. Kako nas anonimni profili i društvene mreže svađaju i manipuliraju, dok drugi zbijaju redove. Zašto je podijeljeno društvo lako usmjeravati?

prije 2 dana
Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Analiza Vučićevih usporedbi 'Sieg heil' i 'Za dom spremni'. Članak brani hrvatski pozdrav kao obrambeni, razotkrivajući povijesne mitove o genocidu i Jasenovcu.

prije 5 dana
Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Otkrijte pravu istinu o srpskim ustancima iz 1804. i 1815. godine. Analiza povijesnog konteksta, krize Osmanskog Carstva i uloge janjičara. Razotkrivamo mitove!

prije 5 dana
Lika nije ničija stranačka pozornica

Lika nije ničija stranačka pozornica

Prosvjed 'Hodaj za Liku' u Zagrebu: Ličani traže rješenje za ilegalni otpad u Gospiću i čistu vodu. Borba protiv zagađenja PFAS spojevima je nepolitičko pitanje.

5. 9. 2026.
LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

Građani Like dižu glas protiv lošeg gospodarenja otpadom i onečišćenja okoliša. Analiza straha i političkih igara oko prosvjeda u Zagrebu.

4. 9. 2026.
„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

Pročitajte potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja o herojskoj bitci na vukovarskom Sajmištu 5. rujna 1991. Osobni doživljaji i detalji s prve crte.

3. 9. 2026.
Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Srbija razvija napredne sustave za dalekometne udare, uključujući bespilotne letjelice Shadow-50 i Pegaz. Analiza vojne tehnologije i implikacija za regiju.

2. 9. 2026.

Prikazano 12 od 5088 članaka.