KOLUMNE

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Dok se javnost ljuti na provokacije i političke poruke, autor pita tko zapravo omogućuje sustav u kojem manjinske institucije rastu, a hrvatski braniteljski i domoljubni projekti teško dolaze do potpore.

K.F./PHB2 min čitanja
Ilustracija uz autorsku kolumnu o Miloradu Pupovcu, tjedniku „Novosti“, političkom predstavljanju i financiranju manjinskih institucija u Hrvatskoj
Ilustracija uz autorsku kolumnu o Miloradu Pupovcu, tjedniku „Novosti“, političkom predstavljanju i financiranju manjinskih institucija u Hrvatskoj Foto: Ilustracija / PHB / generirano uz pomoć umjetne inteligencije

U novoj autorskoj kolumni Mladen Pavković osvrće se na djelovanje Milorada Pupovca, tjednika „Novosti“ i financiranje manjinskih institucija u Hrvatskoj. Pritom postavlja pitanje odgovornosti hrvatske politike i državnih institucija za sustav koji, prema njegovu mišljenju, omogućuje sve veći politički i društveni utjecaj onih koje javnost često kritizira.

Često se opravdano ljutimo na srpski tjednik Novosti, glasilo koje redovito prenosi laži, poluistine i pamflete na račun hrvatske države i hrvatskih branitelja. Mnogi s pravom poručuju da bi ga trebalo ukinuti – i trebalo bi. Ljutimo se i na sve provokacije, gluposti i bedastoće kontroverznog politikanta Milorada Pupovca i njegovih kompanjona. Međutim, koliko god se mi na njih ljutili, oni su iz godine u godinu sve jači, glasniji i "značajniji".

Hrvatska nema ni jedan pošten kulturni centar, a oni će ih uskoro imati četrdesetak. Kod nas jedva prolaze knjige i filmovi vezani uz hrvatski obrambeni Domovinski rat i hrvatske junake, a oni imaju toliko sredstava da svoja izdanja i prevode. Naša je ljutnja očito slaba i površna, a stvarnost prolazi ispod radara većine. Naime, sve što manjinske strukture u Hrvatskoj rade – financira sama Hrvatska. Mi sami plaćamo i te tri sigurne srpske ruke u Hrvatskom saboru.

Pa tko je onda kriv? Jesu li nam krivi oni Srbi koji su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu i koji s ovakvom politikom nemaju ništa, ili smo krivi sami sebi? U Hrvatskom saboru nema tri zastupnika koji bi dostojno predstavljali naše iseljenike i građane u svijetu, ali mjesta za "tri Pupovca" uvijek ima. Ključni problem nije u onima koji uzimaju, nego u onima koji im to bezuvjetno daju.

Mladen Pavković

Izvor:Mladen Pavković/UHBDR91.

Više iz kategorije: KOLUMNE

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Analiza fenomena Porfirijevih kružoka u Zagrebu. Kako je imidž "rock'n'roll mitropolita" prerastao u promociju "srpskog svijeta" i podršku Ratku Mladiću.

prije 9 h
KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

Strastvena obrana hrvatskih branitelja protiv podrugljivih etiketa. Podsjećaju na žrtvu u Domovinskom ratu i traže poštovanje za one koji su obranili državu.

prije 15 h
RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš? Top vijest

RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš?

Hrvatski pjevač Jakov Jozinović rasprodao koncert u Nišu, gradu stradanja hrvatskih logoraša. Zašto nema spomena na žrtve Domovinskog rata?

prije 1 dana
HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

Što se precrtavanjem poručujeNa objavljenim snimkama iz podvožnjaka kod Vjesnika među oštećenim obilježjima raspoznaju se Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci,...

prije 2 dana
Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Analiza sve većih podjela u hrvatskom društvu. Kako nas anonimni profili i društvene mreže svađaju i manipuliraju, dok drugi zbijaju redove. Zašto je podijeljeno društvo lako usmjeravati?

prije 2 dana
Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Analiza Vučićevih usporedbi 'Sieg heil' i 'Za dom spremni'. Članak brani hrvatski pozdrav kao obrambeni, razotkrivajući povijesne mitove o genocidu i Jasenovcu.

prije 5 dana
Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Otkrijte pravu istinu o srpskim ustancima iz 1804. i 1815. godine. Analiza povijesnog konteksta, krize Osmanskog Carstva i uloge janjičara. Razotkrivamo mitove!

prije 5 dana
Lika nije ničija stranačka pozornica

Lika nije ničija stranačka pozornica

Prosvjed 'Hodaj za Liku' u Zagrebu: Ličani traže rješenje za ilegalni otpad u Gospiću i čistu vodu. Borba protiv zagađenja PFAS spojevima je nepolitičko pitanje.

5. 9. 2026.
LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

Građani Like dižu glas protiv lošeg gospodarenja otpadom i onečišćenja okoliša. Analiza straha i političkih igara oko prosvjeda u Zagrebu.

4. 9. 2026.
„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

Pročitajte potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja o herojskoj bitci na vukovarskom Sajmištu 5. rujna 1991. Osobni doživljaji i detalji s prve crte.

3. 9. 2026.
Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Srbija razvija napredne sustave za dalekometne udare, uključujući bespilotne letjelice Shadow-50 i Pegaz. Analiza vojne tehnologije i implikacija za regiju.

2. 9. 2026.

Prikazano 11 od 5087 članaka.