Novac raste za neke, odgovora nema: SNV dobiva milijune, javnost traži istinu
MILIJUNI ZA SNV, A BRANITELJI NA ČEKANJU: DRŽAVNI PRIORITETI POD POVEĆALOM
Dok hrvatski branitelji čekaju mjesto u ionako ograničenim kapacitetima veteranskih centara, iz državnog proračuna se iz godine u godinu povećavaju izdvajanja za projekte i programe Srpsko narodno vijeće. Najnoviji podaci za 2026. godinu otvaraju pitanje koje sve češće izlazi iz stručnih okvira i ulazi u javni prostor: jesu li prioriteti države uravnoteženi ili je riječ o sustavu koji se razvija bez jasnih kriterija i kontrole?
VIŠEMILIJUNSKA IZDVAJANJA KOJA RASTU IZ GODINE U GODINU
Prema informacijama dobivenim iz Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za provedbu Operativnih programa nacionalnih manjina u 2026. godini, projekti i aktivnosti SNV-a financirat će se s ukupno 23.712.700 eura.
Od toga:
9.150.000 eura otpada na tekuće donacije
14.562.700 eura na kapitalne donacije
Kada se tome pribroje sredstva koja SNV dobiva putem Savjeta za nacionalne manjine, ali i drugih državnih tijela, ukupni iznos prelazi 24 milijuna eura godišnje.
Trend je jasan i dugoročan. Prije samo nekoliko godina iznos je bio znatno manji:
2023 – oko 17,9 milijuna eura
– oko 19,7 milijuna eura
2025 – više od 24,4 milijuna eura
– ponovno preko 24 milijuna eura
Riječ je, dakle, o kontinuiranom rastu financiranja koji se ne može zanemariti.
PLANOVI KOJI IZAZIVAJU PRIJEPOR: 40 KULTURNIH CENTARA
Paralelno s rastom financiranja, razvija se i mreža infrastrukturnih projekata. Među njima se ističe plan izgradnje oko 40 srpskih kulturnih centara diljem Hrvatske.
U teoriji, riječ je o projektima koji bi trebali služiti očuvanju kulturnog identiteta nacionalne manjine. U praksi, međutim, pojedine lokacije i načini realizacije izazivaju prijepore, osobito u sredinama koje su teško stradale u Domovinskom ratu.
Primjer Petrinje, gdje je zahtjev za građevinsku dozvolu za jedan takav centar pravomoćno odbijen zbog neusklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom, dodatno je otvorio raspravu o tome gdje prestaje razvoj infrastrukture, a počinje politička osjetljivost prostora.
MEDIJI POD POVEĆALOM: DRŽAVNI NOVAC I UREĐIVAČKA POLITIKA
Dio sredstava odlazi i na financiranje medija koje izdaje SNV, uključujući tjednik i portal Novosti te audio-vizualni projekt VIDA TV.
Prema dostupnim podacima za 2025. godinu:
Novosti su financirane s više od 770.000 eura
VIDA TV s gotovo 1,4 milijuna eura
Ukupno je riječ o više od dva milijuna eura za medijsku produkciju.
I dok zagovornici takvog modela ističu važnost pluralizma i manjinskih medija, kritičari upozoravaju na pitanje uređivačke odgovornosti i odnosa prema državi koja takve projekte financira.
IZMEĐU PRAVA I PERCEPCIJE NEPRAVDE
Sustav financiranja nacionalnih manjina temelji se na zakonskim i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske. U tom smislu, potpora kulturnim, obrazovnim i medijskim projektima manjina nije sporna.
No, sve češće se otvara pitanje ravnoteže.
U dijelu javnosti postoji percepcija da se istovremeno nedovoljno ulaže u infrastrukturu i programe namijenjene hrvatskim braniteljima, osobito kada je riječ o smještajnim kapacitetima i rehabilitacijskim centrima.
Važno je pritom naglasiti kako srpska nacionalna manjina nije homogena i da su brojni njezini pripadnici sudjelovali u obrani Hrvatske. Upravo zato rasprava o financiranju ne bi smjela biti svedena na podjele, nego na transparentnost i jasno definirane kriterije.
KLJUČNO PITANJE: GDJE SU GRANICE I TKO IH POSTAVLJA?
U konačnici, pitanje financiranja SNV-a i povezanih projekata nije samo fiskalno.
To je pitanje:
prioriteta državne politike
transparentnosti trošenja javnog novca
i dugoročne društvene ravnoteže
Institucije poput Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina imaju ključnu ulogu u tom procesu, no bez jasne javne rasprave i uvida u konkretne učinke financiranih projekata, prostor za sumnje i dalje ostaje otvoren.
KADA BROJKE POSTANU POLITIKA
Na papiru – sve izgleda uredno.
Postoje programi, postoje zakoni, postoje procedure.
Ali izvan papira ostaje stvarnost.
Stvarnost u kojoj se milijuni slijevaju bez velike buke, dok se istovremeno u tišini gomilaju pitanja na koja nitko ne daje jasan odgovor.
Stvarnost u kojoj se govori o pravima – ali se sve rjeđe govori o ravnoteži.
Stvarnost u kojoj brojke više nisu samo financijski podatak, nego poruka.
Jer svaka proračunska stavka govori što je državi važno.
A kada jedna organizacija godišnje prima više od 24 milijuna eura, dok drugi sustavi – poput skrbi za branitelje – i dalje pucaju po šavovima, tada to više nije samo pitanje manjinskih prava.
To je pitanje prioriteta.
I zato ključna dilema nije treba li financirati manjine.
Treba.
Pitanje je – gdje je granica?
Tko je postavlja?
I po kojim kriterijima?
Jer država koja ne zna objasniti svoje prioritete, riskira da izgubi ono najvažnije – povjerenje vlastitih građana.
A kad se izgubi povjerenje, više ne pomažu ni programi, ni strategije, ni milijuni.
Ostaje samo sumnja.
Izvor:PDN
