DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

06. listopada 1939. rođen Bruno Bušić, hrvatski emigrant kojeg su ubile jugoslavenske službe (VIDEO)

06. listopada 1939. rođen Bruno Bušić, hrvatski emigrant kojeg su ubile jugoslavenske službe (VIDEO)

Imamo pravo i ne moramo samo tražiti, nego i zahtijevati od Vlade Republike Hrvatske, ma tko je vodio, da konačno pokrene proces kojim će se utvrditi tko je ubio Brunu Bušića te kazniti njegove ubojice i porezodavce ubojstva.

Hrvatski političar i publicist Bruno Bušić rođen je 6. listopada 1939., a ubijen je 16. listopada 1978. u Parizu. Jugoslavenske tajne službe ubojstvom ovog hrvatskog domoljuba od njega su stvorile legendu u hrvatskom narodu još za vrijeme jugoslavenske diktature. Svojim karizmom Bušić je ostao upamćen kao simbol svih hrvatskih emigranata ubijenih od jugoslavenskih tajnih službi.

Ne samo što je bio karizmatični vođa novog hrvatskog suverenističkog pokreta, Bruno Bušić bio je priznati intelektualac, književnik i publicist, dakle, vrlo obrazovan čovjek koji je istinski poznavao pravo demokracije zapadnoga tipa u ona hladnoratovska, olovna vremena. Karizmatična osoba hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih povijesnih istraživača dvadesetog stoljeća, pravi predstavnik turbulentnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, desetljeća koje je označavalo nagovještaj urušavanja komunističkog režima čiji smo kraj dočekali nakon malo više od desetak godina nakon mučkog ubojstva Brune Bušića.

Bruno Bušić i dr. Franjo Tuđman – veza koja je trajala do Bušićeve smrti

Od zanimljivosti iz Bušićeve mladosti ističemo da se 1965. zaposlio u Institutu za povijest radničkog pokreta na čijem je čelu bio dr. Franjo Tuđman. Okupili su tim povjesničara koji je počeo proces demistifikacije i razotkrivanja beogradskih laži o suvremenoj hrvatskoj povijesti, a napose o lažima o tzv. genocidnosti hrvatskog naroda čime se je komunistički i velikosrpski Beograd „hranio“ kao Damoklovim mačem nad glavom hrvatskog naroda. Te je godine i uhićen i osuđen na devet mjeseci zatvora zbog “širenja neprijateljske propagande”. Zahvaljujući Tuđmanovoj intervenciji, koji tada još uvijek nije službeno imao status komunističkog disidenta, kazna mu je promijenjena pod uvjetom.

Tuđmana i Bušića je 1972. godine, nakon Hrvatskog proljeća, pogodila ista sudbina – osuđeni su na dvije godine zatvora, ponovno zbog širenja „antikomunističke neprijateljske propagande“. Bušić je kaznu izdržao u zloglasnoj Staroj Gradišci, a Tuđman u Lepoglavi, prvi put 1972. godine, a drugi put 1982. zbog intervjua na njemačkom ARD-u o stanju ljudskih prava i položaju hrvatskog naroda u Jugoslaviji.

Tuđman i Bušić susretali su se i kasnije, kada je Bušić izbjegao u inozemstvo. Nediljko Vegar ispričao je zanimljivu anegdotu o njihovom susretu 1977. u inozemstvu. Bušić je Vegaru rekao kako će ga u Njemačkoj posjetiti bivši Titov general. Vegar je pomislio kako ga želi napasti te je obećao angažirati još jednog čovjeka. Bušić je povikao: “Za Majku Božju, ti ga moraš čuvati da mu se što ne dogodi, jer ako itko uspije stvoriti hrvatsku državu – to će biti on!”

Ubojstvo Brune Bušića

Bušić je 10. ili 11. rujna 1978. doputovao iz Londona u Pariz kako bi izvršio pripreme za Izvanredni sabor iseljeničke organizacije Hrvatskog narodnog vijeća. Beograd je odlučio da se Bušić na tom saboru, koji bi se trebao održati 20./21. listopada u Amsterdamu, ne smije se pojaviti jer bi vjerojatno preuzeo vodstvo nad hrvatskim političkim izbjeglištvom. Kao moderni, obrazovani i domoljubni političar, Bušić je bio velika opasnost za jugoslavenski režim i njegovog diktatora koji su svoju vlast velikim dijelom hranili na pričama o „radikalnoj ustaškoj emigraciji“.

Zbog toga je 16. listopada 1978. Bruno Bušić ubijen.

Bušić je kobnog dana između 23 i 23:15 sati ulazio u dvorište zgrade u kojoj je privremeno stanovao. Za njim je potrčao nepoznati muškarac, ubio ga je hicima iz neposredne blizine i pobjegao. U Tanjugu je likvidacija prikazana kao “međusobni obračun u emigrantskom podzemlju”. Istom formulacijom ubojstvo je opisao i Vjesnik.

Bruno Bušić, uz veliko mnoštvo nazočnih Hrvata iz čitavog svijeta, pokopan je na pariškom groblju Pere-Lachaise, na nadgrobnoj ploči bili su uklesani stihovi iz pjesme Dobriše Cesarića “Trubač sa Seine”, na hrvatskom i francuskom jeziku.

Godine 1999. kosti Brune Bušića pokopane su na zagrebačkom Mirogoju u Aleji hrvatskih branitelja.

Zašto ubojica Brune Bušića nije pronađen?

Danas, toliko godina nakon uspostave samostalne hrvatske države i nakon mučkog ubojstva Brune Bušića, kojeg je također ubila Udba, potrebno je otvoreno postaviti pitanje kako je moguće da u današnjoj Hrvatskoj još nisu provedena niti prava istraga ni vjerodostojno suđenje za ubojstvo Brune Bušića.

Suđenje Udbinom agentu Vinku Sindičiću 2000. godine za ubojstvo Brune Bušića bila je pravna travestija. Francuska nije Njemačka da će nam pomoći u tom slučaju. Zajedno s Englezima, Francuzi su roditelji Jugoslavije i prijatelji Srba. O tome smo se zorno osvjedočili tijekom srpske okupacije Sarajevo kad je 1992. godine tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterand spriječio napade međunarodnih snaga na srpske položaje oko Sarajeva. Zbog toga ne možemo očekivati ​​da će Francuzi napraviti ono što su učinili Nijemci u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića. 

Bruno Bušić

Izvor:PHB

#London #UDBA #Stjepan Đureković #Bruno Bušić #domoljub #rođen #Vinko Sindičić #na današnji dan #hrvatski emigrant #jugoslavenske tajne službe

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

6. listopada 1992. Bosanska Posavina – brojni zločini nad Hrvatima tijekom srpskog probijanja koridora Najčitanije

6. listopada 1992. Bosanska Posavina – brojni zločini nad Hrvatima tijekom srpskog probijanja koridora

Na današnji dan 1992. pao je Bosanski Brod. Srpski agresori počinili su brojne zločine nad Hrvatima u strateški važnoj Bosanskoj Posavini. Zašto se o tome malo zna?

prije 1 h
U SPOMEN  ŽELJKO /STJEPAN/ HOFER, hrvatski branitelj,   25. svibanj 1966. – 06. listopada 1991. Najčitanije

U SPOMEN ŽELJKO /STJEPAN/ HOFER, hrvatski branitelj, 25. svibanj 1966. – 06. listopada 1991.

U spomen na Željka Hofera, heroja Domovinskog rata iz Ivanovca. Pripadnik 3. GMBR poginuo je 6. listopada 1991. u obrani Nemetina. Vječna mu hvala.

prije 1 h
06. LISTOPADA 1991. – ORLOVNJAK: U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca Najčitanije

06. LISTOPADA 1991. – ORLOVNJAK: U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca

Prisjećanje na tragičan dan 06. listopada 1991. i pad Orlovnjaka. U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca koji su poginuli u obrani Osijeka. Saznajte više o bitci i žrtvama Domovinskog rata.

prije 2 h
PAKRAC I LIPIK U OKRUŽENJU: Kako je 6. listopada 1991. presječena posljednja „cesta spasa“

PAKRAC I LIPIK U OKRUŽENJU: Kako je 6. listopada 1991. presječena posljednja „cesta spasa“

Saznajte kako su 6. listopada 1991. snage JNA i pobunjenih Srba presjekle posljednju sigurnu cestu za Pakrac i Lipik, dovodeći gradove u operativno okruženje tijekom Domovinskog rata.

prije 7 h
Mladenka Franković: Šestog listopada moj se svijet srušio – geler se zaustavio dva milimetra od srca, a supruga sam izgubila

Mladenka Franković: Šestog listopada moj se svijet srušio – geler se zaustavio dva milimetra od srca, a supruga sam izgubila

Potresno svjedočanstvo Mladenke Franković o 6. listopadu 1991. u Zadru: preživjela je geler 2mm od srca, ali je istog dana izgubila voljenog supruga u Domovinskom ratu.

prije 8 h
5. LISTOPADA 1991. – IMOTSKI BRANITELJI PRED ZADROM: Gdje je 3. bojna zaustavljala Kninski korpus Najčitanije

5. LISTOPADA 1991. – IMOTSKI BRANITELJI PRED ZADROM: Gdje je 3. bojna zaustavljala Kninski korpus

Prisjetite se 5. listopada 1991. i ključne uloge 3. imotske bojne 4. GBR u obrani Zadra. Saznajte gdje su imotski branitelji zaustavljali Kninski korpus.

prije 1 dana
05. LISTOPADA 1991. – NARODNA ZAŠTITA POD ZAPOVJEDNIŠTVOM ORUŽANIH SNAGA: Što je promijenila Šuškova zapovijed

05. LISTOPADA 1991. – NARODNA ZAŠTITA POD ZAPOVJEDNIŠTVOM ORUŽANIH SNAGA: Što je promijenila Šuškova zapovijed

Saznajte kako je zapovijed ministra Gojka Šuška 5. listopada 1991. transformirala Narodnu zaštitu iz dragovoljačke organizacije u sastavni dio Oružanih snaga RH tijekom Domovinskog rata.

prije 1 dana
U Pločama 5. listopada 1991. ustrojena prva postrojba hrvatskih ročnika

U Pločama 5. listopada 1991. ustrojena prva postrojba hrvatskih ročnika

Saznajte kako je 5. listopada 1991. u Pločama ustrojena 1. satnija mornaričko-desantnog pješaštva HRM-a, prva postrojba ročnih vojnika HV-a, i njihova uloga u Domovinskom ratu.

prije 1 dana
05. LISTOPADA 1991. – PALO JE CRNO, DRAČEVAC JE OBRANJEN: Dan kada je zaustavljen prodor prema Zadru Najčitanije

05. LISTOPADA 1991. – PALO JE CRNO, DRAČEVAC JE OBRANJEN: Dan kada je zaustavljen prodor prema Zadru

Na današnji dan 1991. godine, hrvatske snage zaustavile su prodor JNA kroz Dračevac kod Zadra, unatoč padu Crnog. Ključna bitka spriječila je trajan proboj obrane grada.

prije 1 dana
Zapovjednik obrane Komareva Mato Barić umro 5. listopada 1991.

Zapovjednik obrane Komareva Mato Barić umro 5. listopada 1991.

Saznajte više o Mati Bariću, prvom zapovjedniku Komarevačke satnije, koji je poginuo 1991. braneći Komarevo, ključnu točku obrane Siska, od napada JNA.

prije 1 dana
Desetorica hrvatskih branitelja poginula 5. listopada 1991. na dubrovačkom bojištu

Desetorica hrvatskih branitelja poginula 5. listopada 1991. na dubrovačkom bojištu

Prisjećamo se desetorice hrvatskih branitelja poginulih 5. listopada 1991. na dubrovačkom bojištu. Agresorske snage presjekle su vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske.

prije 1 dana

Prikazano 11 od 5592 članaka.