14. listopada 1991. u Šidu potpisan sporazum pod pritiskom JNA – tri dana poslije počeo je progon tisuća Iločana

Na današnji dan, 14. listopada 1991., u Šidu je pod pritiskom Jugoslavenske narodne armije potpisan sporazum koji je prethodio masovnom progonu stanovništva Iloka, Šarengrada, Bapske, Mohova i drugih mjesta iločkoga kraja.

Ilok je tada bio potpuno okružen. Veza sa slobodnim hrvatskim teritorijem bila je prekinuta, a u gradu su se, uz domaće stanovništvo, nalazili i brojni civili koji su pobjegli iz okolnih mjesta pred napadima JNA i srpskih snaga.

Prema HRT-u – Radio Osijek Hrvatska radiotelevizija, Gradska skupština Iloka 12. listopada odlučila je da se građani na referendumu izjasne o svojoj sudbini. Referendum je održan sljedećeg dana, 13. listopada, u trenutku kada je grad bio u potpunom okruženju. Građani su odbili predaju oružja JNA, ali su se, suočeni s mogućnošću napada na grad prepun civila, većinom izjasnili za zajednički odlazak ako JNA uđe u Ilok.

Već 14. listopada uslijedili su pregovori u Šidu.

Prema podacima koje donosi Hrvatsko kulturno vijeće, sporazum je sklopljen u nazočnosti generala JNA Dragoljuba Aranđelovića te predstavnika Promatračke misije Europske zajednice Hugha Cunninghama i Petera Kypra. U istom izvoru dokument se opisuje kao ultimativni „Sporazum o uvjetima progonstva stanovnika Iloka i susjednih mjesta“.

Dok se u Šidu pregovaralo o odlasku stanovništva, situacija u okolnim hrvatskim mjestima već se dramatično pogoršavala. Istoga 14. listopada postrojbe JNA ušle su u Šarengrad, Bapsku i Mohovo. Dio stanovništva ostao je izložen uhićenjima, nasilju i odvođenju.

Da je riječ o širem prostoru, a ne samo o gradu Iloku, potvrđuju i podaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U dokumentu koji opisuje događaje u Bapskoj navodi se da su se stanovnici Iloka, Šarengrada, Bapske i Mohova 17. listopada našli u prognaničkoj koloni prema Lipovcu.

O težini događaja u Bapskoj svjedoče i dokumenti korišteni pred Međunarodnim sudom pravde, koji navode ubojstva hrvatskih civila Ivana Mijića, Miroslava Kolaka, Nade Vrbanić i drugih stanovnika toga područja tijekom okupacije.

Tri dana nakon sporazuma, 17. listopada 1991., počeo je masovni odlazak iz Iloka. Prema HRT-u, oko 8.000 civila, među kojima žene, djeca i stariji ljudi, napustilo je grad u koloni traktora, automobila, kamiona i drugih vozila te krenulo prema Lipovcu, prvom slobodnom području pod hrvatskim nadzorom.

Fotografije iz toga dana prikazuju ulice ispunjene vozilima natovarenima osobnim stvarima ljudi koji nisu znali kada će se vratiti u svoje domove.