21. studenoga 1991.: Tragedija opkoljenog Laslova – srbijanska propaganda i većinski mađarsko selo nazivala „ustaškim uporištem“
Dan nakon pada Ernestinova Laslovo je ostalo potpuno odsječeno od hrvatskih položaja. Mjesto s većinskim mađarskim stanovništvom, koje su zajedno branili Hrvati, Mađari i dragovoljci drugih nacionalnosti, srbijanska ratna propaganda prikazivala je kao „ustaško uporište“. Branitelji i civili iz obruča su krenuli dva dana poslije, 23. studenoga.

Dana 21. studenoga 1991. Laslovo se nalazilo u jednom od najtežih trenutaka svoje 152 dana duge obrane.
Dan ranije, 20. studenoga, snage JNA i srpske postrojbe zauzele su Ernestinovo. Time je Laslovo, dotad jedna od najvažnijih točaka južne obrane Osijeka, ostalo potpuno odsječeno od hrvatskih položaja.
Ratni zapovjednik obrane Laslova Ladislav Kočiš poslije je za HRT Radio Osijek opisao da se nakon pada Ernestinova u obruču našlo ukupno 257 branitelja i civila, među njima 27 ranjenika.
Laslovo 152 dana branilo južni prilaz Osijeku
Prije rata Laslovo je bilo mjesto s većinskim mađarskim stanovništvom.
U njegovoj obrani zajedno su sudjelovali Mađari i Hrvati, ali i dragovoljci iz drugih krajeva Hrvatske te strani dragovoljci.
Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi da je obrana Laslova trajala 152 dana, sve do završnog proboja branitelja i civila prema slobodnom teritoriju. Tijekom obrane poginulo je 48 branitelja i civila.
Mjesto je mjesecima bilo izloženo topničkim napadima, a do sredine studenoga velik dio kuća i infrastrukture bio je teško oštećen.
Nakon pada Vukovara neprijateljske snage usmjerene prema Osijeku
Položaj Laslova dodatno se pogoršao nakon pada Vukovara 18. studenoga.
Prema svjedočanstvu Ladislava Kočiša koje prenosi HRT, dio snaga JNA i srpskih postrojbi nakon borbi za Vukovar preusmjeren je prema južnim prilazima Osijeku.
Padom Ernestinova 20. studenoga Laslovo je ostalo bez izravne veze s hrvatskim snagama.
Braniteljima su nedostajali streljivo, hrana i lijekovi, a među njima je bilo mnogo ranjenih.
Srbijanska propaganda Laslovo nazivala „ustaškim uporištem“
Posebna dimenzija događaja bila je ratna propaganda.
U videosnimkama srbijanskih medija koje su nastale tijekom ulaska srpskih snaga u mjesto Laslovo se naziva „ustaškim uporištem“, premda je riječ o selu u kojem je prije rata većinu stanovništva činila mađarska zajednica.
Na taj propagandni obrazac upozorava i članak Narod.hr, koji donosi videosnimku ulaska srpskih snaga i napominje kako TV Beograd Laslovo opisuje upravo tim izrazom.
Pritom je preciznije reći da je propaganda branitelje i samo mjesto etiketirala kao „ustaško“, a ne da je svaki pripadnik mađarske nacionalnosti pojedinačno nazivan ustašom.
Takav način označavanja bio je dio šire propagandne prakse. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u dokumentima srpskih ratnih struktura bilježi učestalo korištenje izraza „ustaše“ za pripadnike hrvatskih snaga i hrvatsku državnu politiku, čime se suvremenu Hrvatsku nastojalo prikazati kao nastavak NDH.
Odluka o proboju
U potpuno okruženom Laslovu zapovjedništvo je zaključilo da daljnja obrana više nije moguća bez potpunog uništenja branitelja i civila.
Prema Kočiševu svjedočanstvu koje prenosi HRT Radio Osijek, donesena je odluka da svih 257 ljudi pokušaju proboj prema slobodnom Ivanovcu.
Sam proboj nije počeo 21., nego 23. studenoga oko 16:30 sati.
Prva skupina od približno 120 ljudi, koju je predvodio Ištvan Mihalik, krenula je naprijed kako bi osigurala prolaz. Druga skupina, pod vodstvom Ladislava Kočiša, vodila je civile i ranjenike.
Kroz kukuruzišta, maglu i neprijateljski raspored prva je skupina do Ivanovca stigla oko 4 sata ujutro 24. studenoga, a druga približno sat poslije.
U Laslovo ulaze Arkanove postrojbe
Gotovo istodobno u napušteno mjesto ušle su srpske snage predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom.
U selu su ostala tijela poginulih branitelja i tri starije žene koje nisu htjele ili nisu mogle napustiti svoje kuće.
Prema svjedočanstvu Ladislava Kočiša objavljenom na HRT-u, te su tri žene nakon ulaska srpskih snaga ubijene, a zatim predstavljene televizijskim ekipama kao navodne „žrtve ustaša“.
Istu manipulaciju opisuje i HRT-ov TV kalendar, koji navodi da su ubijene starice potom preko medija prikazane kao žrtve hrvatske strane.
Propaganda nakon okupacije
Televizijske snimke nastale nakon ulaska u Laslovo posebno su vrijedan dokument načina na koji je rat prikazivan srbijanskoj javnosti.
U njima se ruševine, poginuli i uništene kuće prikazuju kroz narativ o navodnom „ustaškom uporištu“, premda su mjesto mjesecima branili njegovi stanovnici, među kojima velik broj Mađara.
Sama činjenica da je Laslovo bilo većinski mađarsko selo pokazuje koliko je izraz „ustaša“ u toj propagandi bio korišten široko, kao politička i ratna etiketa za protivničku stranu, a ne kao precizan opis nacionalnosti ili stvarne pripadnosti.
Obrana Laslova usporila prodor prema Osijeku
Laslovo je bilo jedna od najisturenijih točaka južne obrane Osijeka.
HRT u dokumentarnom prilogu o okupaciji Laslova navodi da je višemjesečna obrana mjesta usporila napredovanje JNA i srpskih snaga te Osijeku omogućila dodatno vrijeme za organizaciju obrane.
Ministarstvo hrvatskih branitelja također navodi da su Laslovo tijekom 152 dana zajedno branili Hrvati i Mađari te da je mjesto ostalo simbol njihove zajedničke obrane.
VIDEO – okupirano Laslovo
Izvor:PHB











