26. lipnja 1991. – Napad na Policijsku postaju Glina: Dan kada je Banovina ušla u otvoreni rat

GLINA, 26. lipnja 1991. – Samo dan nakon što je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, na Banovini je započeo jedan od prvih otvorenih oružanih napada na hrvatske snage. Pobunjeni Srbi, uz potporu lokalne Teritorijalne obrane i JNA, napali su Policijsku postaju u Glini, posljednje uporište legalne hrvatske vlasti u gradu.

Napad na Policijsku postaju nije bio izolirani incident. Bio je dio unaprijed pripremljenog plana preuzimanja vlasti na području Banovine i uspostave kontrole nad prostorom koji su pobunjeni Srbi željeli uključiti u tzv. SAO Krajinu.

Grad pod opsadom

Već u ranim jutarnjim satima oko Policijske postaje počeli su se okupljati naoružani pobunjenici. Ubrzo je uslijedio koordinirani napad iz više smjerova. Hrvatski policajci našli su se pod jakom puščanom, strojnicom i snajperskom vatrom.

Unatoč višesatnom otporu, branitelji su bili brojčano i vatreno nadjačani. Dio policajaca uspio se izvući iz okruženja, dok je dio zarobljen nakon pada postaje.

U napadu je poginuo hrvatski policajac Tomislav Rom, jedan od prvih poginulih hrvatskih redarstvenika na području Banovine.

Počinju zarobljavanja i mučenja

Pad Policijske postaje označio je početak sustavnog progona hrvatskih policajaca i civila u Glini.

Zarobljeni policajci odvedeni su u improvizirane zatočeničke objekte, gdje su odmah započela fizička i psihička zlostavljanja. Kasnija svjedočenja preživjelih govore o brutalnim premlaćivanjima, ponižavanju i mučenjima koja su započela već istoga dana.

Tijekom sljedećih mjeseci sustav zatočenja prerast će u logor KPD Glina, kroz koji će proći oko 500 hrvatskih branitelja i civila.

Početak okupacije Banovine

Napad na Policijsku postaju označio je početak otvorene agresije na području Gline. U danima koji su uslijedili pobunjeničke snage preuzele su kontrolu nad gradom, dok je hrvatsko stanovništvo bilo izloženo progonima, ubojstvima i prisilnom iseljavanju.

Glina će ostati pod okupacijom više od četiri godine, sve do vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995. godine.

Dan koji je promijenio Banovinu

Napad 26. lipnja 1991. bio je jedan od prvih otvorenih napada na institucije Republike Hrvatske nakon proglašenja neovisnosti. Time je Banovina ušla u rat koji će na tom području ostaviti duboke posljedice, a Glina postati jedno od mjesta najvećeg stradanja hrvatskih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata.

Sudski epilog: četvorica osuđena za zločine u glinskom zatvoru

Godinama poslije, hrvatsko pravosuđe otvorilo je pitanje odgovornosti za zločine počinjene nad hrvatskim zarobljenicima u Glini. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 2016. podiglo je optužnicu protiv petorice državljana Republike Srbije, a Županijski sud u Zagrebu je 2021. u odsutnosti osudio četvoricu za ratni zločin nad zarobljenim hrvatskim policajcima i pripadnicima ZNG-a u glinskom zatvoru. Stanko Palančan, zapovjednik zarobljeničkog logora i načelnik sigurnosti Štaba TO Glina, osuđen je na 10 godina zatvora; Đuro Birač, upravitelj zatvora, na devet godina; Rade Baždar na pet godina; a zatvorski čuvar Stevan Bjelajac na sedam godina. Presudom je utvrđeno da su zarobljenici bili izloženi mučenju, premlaćivanju i psihičkoj torturi, među ostalim palicama, električnim kablovima i telefonskim induktorom.

Vučić u okupiranoj Glini: politička poruka koja je ostala zapisana

Posebno mjesto u političkoj kronologiji Gline zauzima govor Aleksandra Vučića, tada dužnosnika Srpske radikalne stranke, održan 20. ožujka 1995. u okupiranoj Glini. Na videosnimci skupa Vučić poručuje da „Srpska Krajina“ i Glina nikada neće biti Hrvatska, što je ostalo kao jedan od najpoznatijih primjera ratne retorike velikosrpske politike prema okupiranim područjima Republike Hrvatske. Kasnije su se u javnosti pojavile i tvrdnje jednog zaštićenog svjedoka da je Vučića vidio u glinskom zatvoru 1991., no Vučić je te optužbe javno odbacio nazivajući ih „brutalnim lažima”; zato taj dio treba navoditi kao svjedočki iskaz i politički spor, a ne kao sudski utvrđenu činjenicu.