29. listopada 1991.: Europska zajednica pooštrava pritisak na Srbiju

U dokumentu Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/C.1/46/13, datiranom 29. listopada 1991., nalazi se deklaracija Europske zajednice i njezinih država članica o stanju u Jugoslaviji. Deklaracija je objavljena 28. listopada, nakon ministarskog sastanka u Bruxellesu. Datum 29. listopada odnosi se na dokument UN-a, a ne na datum sastanka ministara.

Pet republika spremno na nastavak pregovora

Europska zajednica ocijenila je rezultate sedme plenarne sjednice Konferencije o Jugoslaviji, održane 25. listopada u Haagu pod predsjedanjem lorda Petera Carringtona. U izjavi je navedeno da je pet republika ponovilo spremnost na suradnju na temelju nacrta koji su predstavili Carrington i Predsjedništvo SFRJ, dok je jedna republika i dalje zadržala svoju rezervu.

Deklaracija je zatim izrijekom zahtijevala da se povuče „srpska rezerva”. Za nastavak konferencije EZ je navela načela zabrane jednostranih promjena granica, zaštite prava svih stanovnika i nacionalnih manjina te uvažavanja legitimnih interesa i težnji.

Rok do iduće sjednice u Haagu

Europska zajednica očekivala je da se srpska rezerva ukloni do sljedeće plenarne sjednice, zakazane za 5. studenoga. U tom bi slučaju konferencija nastavila rad na temelju postojećeg nacrta.

Ako se to ne dogodi, najavljeno je da će se konferencija nastaviti s republikama koje surađuju u mirovnom procesu. Kao mogući ishod pregovora spomenuto je priznanje neovisnosti onih republika koje to žele, nakon procesa vođenog u dobroj vjeri.

Deklaracija je upozorila da nesuradljive strane mogu očekivati restriktivne mjere Europske zajednice i njezinih članica. EZ je najavila i da će od Vijeća sigurnosti UN-a zatražiti hitno razmatranje dodatnih mjera prema Poglavlju VII. Povelje UN-a. Ministri vanjskih poslova trebali su o mogućim mjerama raspravljati 4. studenoga.

Pritisak povezan s nastavkom rata

U deklaraciji se diplomatski pritisak povezivao s nastavkom ratnih djelovanja i položajem Dubrovnika. Europska zajednica pozvala je JNA da poštuje naredbe o prekidu vatre koje je 18. listopada izdalo osam članova Predsjedništva SFRJ, da prekine opsadu Dubrovnika te omogući dopremu pomoći stanovništvu.

Izjava je slijedila nakon zasebne izjave EZ-a o Dubrovniku od 27. listopada, u kojoj je ultimatum JNA, čiji su uvjeti podrazumijevali predaju grada, ocijenjen nezakonitim. EZ je 28. listopada ponovno pozvala JNA da ne postavlja ultimatume i podsjetila vodstvo JNA i osobe koje nad njom imaju nadzor na njihovu osobnu odgovornost prema međunarodnom pravu.

Izvori: UN A/C.1/46/13; Bulletin of the European Communities, 10/1991, odjeljak 1.4.16; Odluka Vijeća EZ-a 91/586/EZUČ, EEZ od 11. studenoga 1991.