30. rujna 1991. proglašena pomorska blokada Dubrovnika

Posljednji dan rujna 1991. Dubrovniku je donio otvorenu najavu onoga što slijedi. Prema kronologiji HRT Radio Dubrovnika, dva zrakoplova JNA tipa G-4 „Super Galeb“ u niskom su letu izviđivala položaje hrvatskih branitelja na Brgatu, Žarkovici i u Gornjoj Čibači. U Konavlima se pucalo kod Bana i Stravče, a bilježeni su i pokreti postrojbi JNA u Popovu polju.

U 17 sati Komanda Vojnopomorskog sektora Boka obavijestila je Dubrovnik da uvodi potpunu pomorsku blokadu. Plovidba je zabranjena na području omeđenom rtom Bat, Koločepom, Grebenima i rtom Pelegrin, uz prijetnju da će se prema prekršiteljima postupati prema pravilima borbene uporabe bez upozorenja.

Blokada nije bila izolirana odluka mornarice. Istoga dana u Beogradu je odobrena direktiva 2. operativne grupe za napad na dubrovačko područje. Muzej Domovinskog rata Dubrovnik navodi da su u napadu sudjelovale snage 2. podgoričkog korpusa, 37. užičkog korpusa, 9. vojnopomorskog sektora Boka, 2. taktičke grupe, 472. motorizirane brigade, Teritorijalne obrane Crne Gore i crnogorske specijalne policije, uz snažnu zračnu, topničku i oklopnu potporu.

Nasuprot 11 do 13 tisuća napadača

Dubrovačko područje branilo je tada tek oko 700 do 750 ljudi. Među njima su bili pripadnici 116. brigade ZNG-a, Policijske uprave Dubrovnik, Specijalne policije, Narodne zaštite, djelatne postrojbe ZNG-a i dragovoljci. Na položajima poput Brgata, Osojnika, Čepikuća i Prapratnog borili su se pripadnici 1. bojne 116. brigade i policije, što potvrđuje dokumentacija Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.

Važnu ulogu na moru imao je i tek ustrojeni Odred naoružanih brodova Dubrovnik, čiji je prvi brod „Sv. Vlaho“ zaplovio 23. rujna. Upravo će takvi mali brodovi u mjesecima opsade postati jedna od rijetkih veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske.

Ujutro 1. listopada napad je počeo s kopna, mora i iz zraka. Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje našli su se pod napadom višestruko nadmoćnih snaga JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi.

Trideset i pet godina poslije Dubrovnik početak agresije obilježava programom „Da se ne zaboravi“. Prema programu Grada Dubrovnika za 1. listopada 2026., vijenci će biti položeni na Boninovu i Srđu, a počast će biti odana poginulim braniteljima i civilnim žrtvama.

Pomorska blokada od 30. rujna zato nije samo uvodna fusnota u kronologiji. Bila je dio unaprijed pripremljenog plana kojim se Dubrovnik trebalo odsjeći s kopna i mora, izolirati njegove branitelje i otvoriti put zauzimanju hrvatskog juga. Grad nije osvojen.