Mirovinski jaz sve dublji: Saborske mirovine porasle 1.070 eura, radničke samo 283 - novo usklađenje od 01. 07. 2026.

Jedna od rijetkih skupina hrvatskih umirovljenika koja ne mora svakodnevno računati koliko će novca ostati nakon plaćanja hrane, režija, lijekova i ostalih životnih troškova svakako su bivši saborski zastupnici, članovi Vlade i drugi visoki državni dužnosnici koji mirovine primaju prema posebnim propisima.

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina te skupine u travnju 2026. godine iznosila je približno 2.437 eura. Takvu mirovinu prima ukupno 689 korisnika, što ih bez konkurencije smješta na sam vrh hrvatske mirovinske ljestvice.

Istodobno, prosječna mirovina ostvarena prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez mirovina prema posebnim propisima i međunarodnim ugovorima, iznosi oko 668 eura.

Razlika je golema. Prosječna mirovina bivših visokih državnih dužnosnika gotovo je četiri puta veća od prosječne mirovine većine građana koji su svoj radni vijek proveli u tvornicama, trgovinama, bolnicama, školama, na gradilištima ili u privatnom sektoru.

U pet godina razlika porasla za gotovo 800 eura

Posebno je zanimljiva usporedba kretanja mirovina tijekom posljednjih pet godina.

U travnju 2021. godine prosječna mirovina bivših saborskih zastupnika i članova Vlade iznosila je 10.302 kune, odnosno približno 1.367 eura. Do travnja 2026. godine narasla je na 2.437 eura.

To znači da je u samo pet godina povećana za približno 1.070 eura.

Za usporedbu, prosječna radnička mirovina u travnju 2021. godine iznosila je oko 385 eura, dok danas iznosi približno 668 eura. U istom je razdoblju, dakle, porasla za 283 eura.

Mirovine bivših visokih državnih dužnosnika u apsolutnom su iznosu porasle gotovo četiri puta više od prosječnih radničkih mirovina. Razlika u povećanju iznosi čak 787 eura.

Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Knežević tu je razliku slikovito usporedio s Boeingom 787 Dreamlinerom. Dok bivši političari primaju mirovine iz snova, većina hrvatskih umirovljenika o takvim iznosima može samo sanjati.

Jednaki postotak ne znači jednako povećanje

Problem sadašnjeg sustava nije samo u velikoj početnoj razlici između pojedinih kategorija mirovina. Jaz se dodatno povećava svakim novim usklađivanjem jer se svim mirovinama primjenjuje jednak postotak.

Kada se mirovine povećaju za pet posto, korisnik mirovine od 500 eura dobit će 25 eura više. Korisnik mirovine od 2.500 eura dobit će 125 eura više.

Obojica su formalno dobila jednako povećanje od pet posto, ali je razlika u stvarnom mjesečnom iznosu čak 100 eura.

Takav se učinak ponavlja pri svakom usklađivanju. Zbog toga razlika između najnižih i najviših mirovina ne ostaje samo ista, nego postaje sve veća.

Sadašnja formula predviđa usklađivanje mirovina dvaput godišnje, od 1. siječnja i 1. srpnja. U obzir se uzimaju rast potrošačkih cijena i rast prosječnih bruto plaća. Povoljniji pokazatelj sudjeluje u izračunu s 85 posto, a nepovoljniji s 15 posto.

Takva formula može djelomično zaštititi kupovnu moć mirovina, ali ne sadrži mehanizam kojim bi se smanjivala sve veća nejednakost među umirovljenicima.

SUH traži različite stope usklađivanja

Sindikat umirovljenika Hrvatske zbog toga već dulje vrijeme traži uvođenje različitih stopa usklađivanja, ovisno o visini mirovine.

Prema njihovu prijedlogu, mirovine do 500 eura usklađivale bi se sa 120 posto rasta cijena ili plaća, ovisno o tome koji je pokazatelj povoljniji. Mirovine između 500 i 800 eura usklađivale bi se sa 110 posto, dok bi se mirovine iznad 800 eura usklađivale sa 100 posto povoljnijeg pokazatelja.

Takav model ne bi značio smanjivanje visokih mirovina niti oduzimanje stečenih prava. I više mirovine nastavile bi rasti, ali bi korisnici najnižih mirovina dobili snažniju zaštitu od inflacije i siromaštva.

Upravo zato u SUH-u smatraju da različite stope usklađivanja imaju socijalno i ekonomsko opravdanje.

Rast cijena hrane, energije, stanovanja i zdravstvenih usluga puno teže pogađa osobu koja prima 400 ili 500 eura nego onu koja mjesečno raspolaže s 2.500 eura. Na papiru svi plaćaju jednaku cijenu kruha ili električne energije, ali taj trošak ne zauzima jednak udio u njihovim primanjima.

Koliko bi moglo iznositi usklađivanje od 1. srpnja?

Konačna stopa usklađivanja mirovina od 1. srpnja 2026. godine ovisi o službenim podacima o kretanju cijena i prosječnih bruto plaća tijekom prvih šest mjeseci godine.

Prema tada dostupnim procjenama, usklađivanje bi se moglo kretati između 5,3 i 5,5 posto. Točan postotak bit će poznat tek nakon što Državni zavod za statistiku objavi sve potrebne podatke, a Upravno vijeće HZMO-a donese službenu odluku.

U slučaju povećanja od približno 5,4 posto, prosječna radnička mirovina od 668 eura porasla bi za oko 36 eura.

Istodobno bi prosječna mirovina bivših zastupnika i drugih visokih državnih dužnosnika, koja iznosi oko 2.437 eura, porasla za približno 132 eura.

Dakle, samo jednim usklađivanjem bivši bi državni dužnosnik mogao dobiti gotovo stotinu eura veće povećanje od prosječnog radničkog umirovljenika.

Povećanje se očekuje uz zaostatak

Iako se novo usklađivanje računa od 1. srpnja, povećane mirovine u pravilu se ne isplaćuju odmah.

HZMO konačnu odluku najčešće donosi krajem kolovoza, nakon što budu objavljeni svi statistički podaci potrebni za izračun. Prema dosadašnjoj praksi, povećanje se isplaćuje tijekom rujna, zajedno s razlikom za srpanj.

To znači da bi umirovljenici povećanu mirovinu mogli dobiti s mirovinom za kolovoz, uz istodobnu isplatu zaostatka koji im pripada od 1. srpnja.

Službeni datum isplate i konačna stopa ipak će biti poznati tek nakon odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ukidanje poreza najviše koristi visokim mirovinama

Mirovinski jaz mogao bi se dodatno povećati najavljenim potpunim ukidanjem poreza na dohodak od mirovina.

Iako takva mjera na prvi pogled djeluje kao pomoć svim umirovljenicima, većina korisnika nižih mirovina već sada ne plaća porez ili plaća tek simbolične iznose. Oni od njegova potpunog ukidanja ne bi imali nikakvu korist ili bi dobili svega nekoliko eura.

Najviše bi profitirali korisnici visokih mirovina.

Prema procjenama Sindikata umirovljenika Hrvatske, bivšim saborskim zastupnicima ukidanje poreza moglo bi donijeti približno 200 eura veći mjesečni iznos.

Tako bi umirovljenik s mirovinom od 500 ili 600 eura mogao ostati bez ikakvog stvarnog povećanja, dok bi korisniku saborske mirovine samo ukidanje poreza donijelo iznos koji odgovara gotovo polovini ukupne mirovine nekih hrvatskih građana.

U SUH-u zato upozoravaju da bi potpuno ukidanje poreza bez dodatnih socijalnih korekcija još više narušilo unutargeneracijsku solidarnost među umirovljenicima.

Plaće rasle sporije od saborskih mirovina

Pitanje pravednosti ne odnosi se samo na razlike među umirovljenicima, nego i na odnos između umirovljenika i zaposlenih građana koji svojim doprinosima financiraju sadašnji mirovinski sustav.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u travnju 2021. godine iznosila je približno 940 eura. Do travnja 2026. godine porasla je na oko 1.552 eura, odnosno za približno 612 eura.

U istom razdoblju prosječna mirovina bivših saborskih zastupnika i članova Vlade porasla je za 1.070 eura.

To znači da je prosječna saborska mirovina u apsolutnom iznosu rasla znatno brže od prosječne plaće zaposlenih građana.

Riječ je o radnicima koji svojim izdvajanjima za mirovinsko osiguranje sudjeluju u financiranju mirovina današnjih umirovljenika, uključujući i one koje se isplaćuju prema posebnim propisima.

Povlaštene mirovine ukinute, ali prava ostala

Pravo na povlaštenu saborsku mirovinu ukinuto je krajem 2011. godine za sve buduće zastupnike koji nisu ranije ispunili propisane uvjete.

Međutim, stečena prava postojećih korisnika ostala su zaštićena, pa mirovine prema tim propisima i dalje prima gotovo 700 bivših dužnosnika i članova njihovih obitelji.

Dodatnu raspravu otvorilo je i veliko povećanje plaća državnih dužnosnika nakon parlamentarnih izbora 2024. godine. Plaće pojedinih dužnosnika povećane su i do 80 posto, čime su stvoreni uvjeti i za znatno više buduće mirovine.

Iako novi zastupnici više ne mogu ostvariti nekadašnju klasičnu saborsku mirovinu, visoke dužnosničke plaće omogućuju im veće mirovinske bodove i znatno povoljnija primanja nakon završetka radnog vijeka.

Mirovinski sustav ne smije biti samo matematika

Nitko ne osporava da zakonito stečena prava moraju biti zaštićena. Međutim, država istodobno mora osigurati da način budućih usklađivanja ne dovodi do neprekidnog produbljivanja razlika.

Mirovinski sustav ne smije biti samo matematička formula u kojoj svi dobivaju isti postotak, bez obzira na to mogu li svojim primanjima pokriti osnovne životne troškove.

Njegova bi svrha trebala biti očuvanje dostojanstva u starosti, zaštita od siromaštva i jačanje solidarnosti među generacijama.

Dok god umirovljenik s 500 eura i bivši državni dužnosnik s 2.500 eura dobivaju jednak postotak povećanja, razlika među njima nastavit će rasti. Najavljeno ukidanje poreza, od kojeg će najveću korist ponovno imati korisnici najviših mirovina, taj bi jaz moglo dodatno povećati.

Zbog toga prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske o različitim stopama usklađivanja zaslužuje ozbiljnu javnu i političku raspravu.

Pravedan mirovinski sustav nije onaj u kojem svi dobivaju isti postotak, nego onaj u kojem nakon desetljeća rada nijedan umirovljenik ne mora birati hoće li platiti račun, kupiti lijekove ili imati dovoljno hrane do kraja mjeseca.