HIBRIDNE PRIJETNJE HRVATSKOJ: Što Zagreb Security Forum 2026. predlaže za zaštitu države i građana

Konkretni prijedlozi zasad su dokumentirani u pojedinačnom izlaganju Gordana Akrapa; zajedničke završne preporuke Foruma treba provjeriti nakon završne rasprave.

Zagreb Security Forum 2026. u subotu, 10. listopada, razmatra teme koje izravno povezuju sigurnost Hrvatske s europskim i regionalnim okruženjem. U programu su rasprave o hibridnim prijetnjama na Zapadnom Balkanu i ruskom utjecaju, stranim informacijskim manipulacijama, otpornosti energetskog sektora te kibernetičkim prijetnjama i ulozi umjetne inteligencije. Među najavljenim temama su i kibernetički omogućena curenja podataka kao sredstvo kognitivnog ratovanja te koordinacija EU-a i NATO-a.

Program, međutim, navodi teme i naslove izlaganja, a ne rezultate panela. Završni blok Foruma predviđen je za 16:30, pod naslovom „Budući izazovi, zajednički odgovori“. Njegov je cilj povezati zaključke pojedinačnih izlaganja i otvoriti raspravu o zajedničkim sposobnostima i odgovoru na krize. Dok te preporuke ne budu dokumentirane, nije ih moguće predstavljati kao službeni zaključak konferencije.

Akrap: otpornost mora sačuvati sposobnost samostalnog odlučivanja

U pisanom tekstu izlaganja dostavljenom redakciji, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap hibridne prijetnje promatra kroz njihovo djelovanje na odluke ljudi i povjerenje u institucije. Upozorava da se informacijskim operacijama, kibernetičkim napadima, političkim pritiscima i društvenim krizama može oslabiti sposobnost države da pravodobno i samostalno odlučuje.

Akrap iznosi nekoliko konkretnih smjerova djelovanja:

• Povećati otpornost na prvi udar. Država i društvo trebaju moći podnijeti informacijske manipulacije, kibernetičke napade i druge poremećaje bez gubitka sposobnosti samostalnog odlučivanja.

• Ranije prepoznavati prijetnje i njihove namjere. Potrebno je razumjeti tko djeluje, koje ranjivosti koristi i kakav strateški učinak želi postići.

• Povezati odgovor različitih sustava. Akrap ističe važnost suradnje i konstruktivnog dijaloga jer se suvremene prijetnje istodobno šire kroz informacijski, digitalni, politički i društveni prostor.

• Štititi infrastrukturu o kojoj ovisi opstanak zajednice. U svojem okviru posebno izdvaja vodu, hranu, energiju i identitet. Identitet pritom povezuje s povjerenjem u institucije, društvenom povezanošću i sposobnošću prepoznavanja informacijskih operacija.

• Koristiti umjetnu inteligenciju uz ljudsku odgovornost. UI može ubrzati analizu velikih količina podataka, ali čovjek mora razumjeti kontekst i preuzeti odgovornost za odluke. Akrap pritom ističe potrebu za obrazovanjem stručnjaka i pravodobnim, pouzdanim informacijama za donositelje odluka.

U izlaganju se posebno osvrće na ruske informacijske operacije i na korištenje postojećih društvenih podjela i nezadovoljstva za širenje narativa koji slabe povjerenje i zajedničko djelovanje. Njegov je prijedlog da se obrana ne usredotoči samo na uklanjanje posljedica napada, nego i na rano prepoznavanje obrazaca, namjera i slabosti koje napadač pokušava iskoristiti.

Što još treba potvrditi

Ovi prijedlozi pripadaju Akrapovu izlaganju i ne mogu se pripisati svim sudionicima Foruma. Paneli o Zapadnom Balkanu, informacijskim manipulacijama, energiji i kibernetičkoj otpornosti predviđeni su programom, ali njihov sadržaj sam po sebi nije dokaz da je Forum usvojio određenu preporuku.

Za konačnu objavu potrebno je dopuniti tekst izjavama s panela i provjeriti jesu li završne preporuke objavljene ili usvojene. Tek tada naslovno pitanje — što Zagreb Security Forum predlaže za zaštitu države i građana — može dobiti odgovor koji se odnosi na zaključke Foruma, a ne na pojedinačno izlaganje.