Vijesti Top vijest
1. ožujka 1991. Pakrac – oružanim sukobom Srba i hrvatske policije počeo Domovinski rat
NA DANAŠNJI DAN
1. ožujka 1991. sukobom hrvatskih policijskih snagga (koje su tada bile jedine naoružane snage RH) sa srpskim pobinjenicima na čiju je stranu stala JNA praktički je počeo oružani sukob u Hrvatskoj koji se pretvorio u rat koji poznajemo pod imenom Domovinski rat.
Nakom što je 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila pripojenje SAO Krajini osnovane u Kninu, srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada. Tako su na današnji dan 1. ožujka 1991. Srbi razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom polcijom.
Načelnik policijeske postaje Pakrac Jovo Vezmar je zajedno sa vodstvom SDSS-a ,na čijem je čelu bio Veljko Džakula, organizirao naoružane straže po gradu.
Policajci hrvatske nacionalnosti ,sa još nekim kolegama Srbima koji se nisu htjeli pridružiti pobuni , iznijeli su tokom noći dio oružja iz postaje i sakrili.
Tog istog dana u noći JNA je zauzela punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob.
Tijekom noći i pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač sa najelitnijim hrvatskom postojbama, te policijska postaja dolazi u ruke hrvatske države.
U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH).
Na sastanku nije dogovoreno ništa konkretno, osim nastavka sljedeći dan. Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucanjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena.
O događajima u Pakracu srpski su mediji izvješćivali potpuno netočno. Beogradske „Večernje novosti“ pišu o “masakru srpskog naroda u Pakracu, mitraljeskom gnijezdu u zvoniku katoličke crkve i ubojstvu pravoslavnog svećenika”, a u istim novinama Veljko Džakula je izjavio kako su hrvatski specijalci upali u klopku te kako su ih sve mogli pobiti da su htjeli. „Politika ekspres“ piše o 11 mrtvih, a titogradska „Pobjeda“ o 40 mrtvih i desetine ranjenih.
Zanimljiva je izjava jednog pakračkog Srbina objavljena taj dan u „Borbi“: „To o ugroženosti, to su priče. Nitko nije bio ugrožen. Jednostavno, uzrok su (hrvatska) zastava i grb. Samo to, i to neće ostati ovdje. Kad – tad ćemo ih skinuti. Kako su oni postavili, tako ćemo mi skinuti“.
Tako je poćeo oružani sukob u Hrvatskoj što je bio uvod u dugotrajan krvavi rat i okupaciju trećinu Hrvatske duge četiri godine. Opći napad Srba, dobrovoljaca iz Bosne i JNA na grad-heroj Pakrac počeo je 19. Kolovoza 1991. (narod.hr/dogodilose.com)
