17. listopada 1991. Ilok – etničko čišćenje 8000 Hrvata Srijema

EGZODUS HRVATA Na današnji dan 17. listopada 1991. srijemski grad Ilok ispražnjen je od njegovih stanovnika Hrvata. Etničko čišćenje napravila je JNA, a grad je napustilo 8000 ljudi. Grad su okružile postrojbe JNA spremajući se razoriti ga, a najbliži slobodni teritorij Iloku u tom trenutku bio je udaljen 25 km. Zbog toga je nevino civilno hrvatsko stanovništvo pod prijetnjom smrti bilo prisiljeno napustiti Ilok. JNA je grad predala u ruke Srbima. Tako je JNA, zajedno sa svojim pomagačima četnicima i drugim paravojnim jedinicama, nastavila provoditi genocid nad Hrvatima etnički čisteći sva područja pod svojim nadzorom. Nakon strašnih pokolja hrvatskog stanovništva početkom listopada u obližnjem srijemskim selim aLovasu, Sotinu, Tovarniku i drugima, branitelji Iloka dobili su ultimatum od časnika zločinačke i komunističke JNA da predaju oružje i grad u ruke Srba. Grad je bio odsječen od ostatka Hrvatske i u okruženju jedinica JNA. Gradska skupština Iloka 12.listopada 1991. odluuje da se ide na referendum da građani sami odluče o njihovoj sudbini. 13.listopada 1991. građani Iloka izlaze na referendum u situaciji kad je grad potpuno okružen, a prva slobodna teritorija udaljena je 25 km. Svaki oružani otpor bio bi uzaludan, a dodatno je situaciju otežavala činjenica da je grad bio pun civila iz okolnih mjesta koji su spas pronašli u Iloku. Na referendumu je odlučeno da se prihvati odlazak iz grada te je u Šidu 14. listopada1991. u prisustvu generala JNA Dragoljuba Aranđelovića i članova europske komisije potpisan sporazum o iseljenju hrvatskog stanovništva iz grada Iloka. Isti dan jedinice JNA ulaze u mjesta Šarengrad, Bapska i Mohovo te počinju mučenja i ubijanja nad stanovnika koji su se tamo nalazili. Pripadnici ZNG i pojedine skupine građana nisu vjerovali u potpisani sporazum te se u noći sa 15. na 16. listopada skupina branitelja odlučuje se za proboj te nakon tri dana stižu u Lipovac. 17. listopada 1991 g. kolona od 8000 ljudi – civila, staraca, žena i djece – morali su napustiti svoj grad Ilok samo zato što su Hrvati i kreću na put dugačak više od 40 km u Lipovac, prvo slobodno mjesto u Hrvatskoj. Povratak Iloka domovini Hrvatskoj Nakon oslobodilačkih akcija Bljesak i Oluja, već 1996 g. Ilok posjećuje pokojni i prvi predsjednik slobodne Hrvatske Franjo Tuđman. 1997 g. srpski okupator minira crkvu u Iloku, koja je samo jedna od mnogih uništenih u posljednjem ratu. Ipak, Iločani se već te godine počinju vraćati u voljeni grad, gdje nailaze na porušene, opljačkane i puste domove. 15. siječnja 1998 g. Ilok je sa ostatkom hrvatskog Podunavlja mirno reintegriran i vraćen matici Hrvatskoj. Tako je taj slavni i uvijek domoljubni grad na Dunavu završio svoja ratna stradanja. 2006 g. Ilok je dobio priznanje grada junaka Domovinskog rata, a već prije braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata odlikovale su Ilok zbog zasluga u stvaranju hrvatske države.. Zapovjednik JNA general Dragoljub Anđelković dobio je jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora 2001. u Osijeku zato što je kao zapovjednik Novosadskog korpusa naredio kazneno djelo genocida ,kako piše u presudi, protjerivanjem nesrpskog stanovništva grada Iloka. Nakon okupacije zapadnog Srijema i Iloka civili koji su ostali u svojim kućama su mučeni i ubijani od strane okupacijskih snaga. U spomen na egzodus iločkih Hrvata i Hrvata Bapske, Šarengrada i Lovasa, mučeničkih mjesta hrvatskog Srijema, neka se cijela domovina sjeti nevinih žrtava koje su morali umrijeti ili otići sa svojih ognjišta samo zato što su bili Hrvati i što su ljubili rodnu grudu Hrvatsku.