Vijesti Top vijest

2. kolovoza 1990. Jugoslavija – kako su Hrvati izbacivani iz diplomacije da bi Srbija širila svoje laži?

2. kolovoza 1990. Jugoslavija – kako su Hrvati izbacivani iz diplomacije da bi Srbija širila svoje laži?

Hrvati su u Jugoslaviji bili narod koji je smetao jer se pozivao na svoje ‘povijesno i državno pravo’. Opstanak Jugoslavije uvijek je ovisio samo o Hrvatima, pa je Beograd koristio Srbe iz Hrvatske kao sredstvo vladanja nad Hrvatima. Jedna od glavnih poluga vladanja nad Hrvatima bila je diplomacija u kojoj je bilo vrlo malo Hrvata, a oni koji su bili služili su Beogradu. Jugoslavenska diplomacija bila je kamen temeljac širenja laži o hrvatskom narodu diljem svijeta, a ostaci toga vide se i danas. 

Na današnji dan 1990. objavljen je podatak da je od 2.256 zaposlenih u Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove samo 267 osoba (11,8) iz Hrvatske, a i od toga broja samo je nešto više od 50 posto Hrvata. Hrvati su činili 20 posto stanovništva Jugoslavije, a u diplomaciji ih gotovo nije bilo. Sve je bilo rezervirano za Srbe, kao i u drugim važnim područjima vojske, policije i financijskom sustavu.

Za Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–29), odnosno Kraljevine Jugoslavije (1929–41), država je bila unitarna, a to nije izmijenjeno ni davanjem posebnog položaja Banovini Hrvatskoj (1939–41).
Pokret nesvrstanosti

U cijelome tom razdoblju u jugoslavenskoj su diplomaciji djelovali i poneki Hrvati, no dominirali su srpski kadrovi odani režimu. Za II. svjetskog rata Nezavisna Država Hrvatska uspjela je uspostaviti diplomatske odnose jedino s državama vezanima uz Sile osovine. Institucije vlasti koje su izrasle iz tzv. antifašističkog pokreta, već su za rata uspjele ostvariti određene diplomatske kontakte (1943), a ubrzo postići priznanje i uključenje u međunarodne organizacije (1945). 

Nakon prekida sa sovjetskim blokom (1948), socijalistička je Jugoslavija u razdoblju hladnoga rata bila uključena u »pokret nesvrstanosti«, u kojem je važnu ulogu imao jugoslavenski predsjednik i diktator J. Broz Tito. Unatoč tomu što je nekolicina Hrvata u diplomaciji socijalističke Jugoslavije izgradila značajne karijere (npr. V. Velebit, B. Lončar) Hrvatska nikada nije bila ravnopravno zastupljena u diplomaciji Jugoslavije.

Bilo je dobrih razloga zašto je to tako.

Malo Hrvata u diplomaciji Jugoslavije

Treba istaknuti da je Hrvata bilo vrlo malo u diplomaciji Jugoslavije, jer je taj dio bio najvažniji Srbima i Srbiji. Zbog toga su i među to malo Hrvata birali one koji su odani Beogradu. 

Preko jugoslavenske diplomacije širene su laži o hrvatskom narodu, Katoličkoj crkvi, kardinalu Stepincu, logoru Jasenovac, vječnoj ugroženosti Srba u Hrvatskoj, skrivali su se partizanski i četnički pokolji nad Hrvatima i Bošnjacima, pripisivao nacizam hrvatskoj emigraciji i dijaspori, te pripremao teren za trenutak kada će trebati opravdati rat i stvaranje Velike Srbije.

Nažalost, hrvatska diplomacija nije puno učinila u ovih 30 godina da se to promijeni.

Dobar dio diplomata i ljudi iz Ministarstva vanjskih poslova, još iz doba Mate Granića, selektiran je od komunističkih kadrova, od kojih su mnogi bliski komunistu Budimiru Lončaru. On je bio jugoslavenski ministar vanjskih poslova koji je predstavljao Jugoslaviju kada je donesen smrtonosni embargo na oružje Hrvatskoj u UN-u u rujnu 1991. godine, čime se jasno poručilo – Hrvatska treba nestati i kapitulirati u ratu pred Srbijom.

Nisu računali na junačko srce hrvatskog dragovoljca i vojnika, i na tisuće izmoljenih krunica i Božju pomoć. Ne računaju niti danas, a velika je to zabluda.

Zbog nametnutog straha hrvatski diplomati i danas jednostavno ne rade gotovo ništa, ili što manje, na zastupanju interesa Republike Hrvatske, što je glavna dužnost svakog diplomata. Od nekoliko stotina hrvatskih diplomata u svijetu jedva da se može naći nekoliko primjera njihovih javljanja u medijima država primateljica, u kojima objašnjavaju ili negiraju još uvijek grozne napade na Republiku Hrvatsku i dostojanstvo i integritet hrvatskog naroda, kao i zločinačku i agresivnu politiku Srbije na čijem je čelu Aleksandar Vučić, ratni huškač i bliski suradnik četničkog krvnika Vojislava Šešelja.

Izvor:Narod.hr

Autor: ph,ds/Foto: snimka zaslona/YouTube

#Velika Srbija #SFRJ #diplomacija #na danačnji dan #stvaranje

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.