Vijesti Top vijest
28. srpnja 1914. – krivnjom Srbije počeo I. svjetski rat
Na današnji dan 1914. započeo je Prvi svjetski rat. Rat je započeo kad je Austrougarska Monarhija objavila rat Kraljevini Srbiji u 11 sati ujutro na današnji dan.
Iako bi do sukoba (možda) došlo i bez Srba, izravni su krivac za rat velikosrbi koji su ubojstvom Franje Ferdinanda željeli izazvati raspad Austro-Ugarske i shodno tome pripojiti njezine teritorije koje su smatrali dijelom Velike Srbije.
Nakon Balkanskih ratova i zauzimanja Kosova, Makedonije i Sandžaka, bolesne ideje Velike Srbije okrenule su se prema zapadu i sjeveru gdje je živjelo pravoslavno stanovništvo. To su bile prije svega pokrajine u Austrougarskoj: cijeli Banat (mađarski i rumunjski), cijela Bačka, Srijem, cijela Bosna i Hercegovina, te dio Hrvatske do linije Virovitica-Karlovac-Karlobag. Zbog toga je raspad Austro-ugarske i sprečavanje federalizacije iste u trijalističku monarhiju postao osnovni cilj Srba, ali shodno tome i velikih sila koje su stajale u njenoj pozadini: Velike Britanije i Rusije.
Krivnja Srbije je tim veća jer je to bio jedan od najstrašnijih ratova u povijesti svijeta. U tom ratu poginulo je 16.000.000 ljudi, a ranjeno je ili ostalo invalidima 22.000.000 ljudi
Međutim, uzroci koji su doveli do rata bili su znatno složeniji i predstavljaju vrlo zanimljivu i kompleksnu temu za povijesno razmatranje.
Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Rusija je logično podržala svoju saveznicu i proglasila djelomičnu mobilizaciju. To je zapravo bio glavni okidač rata, jer Njemačka u uvjetima ruske mobilizacije nije smjela odugovlačiti. Sustav saveza proizveo je domino-efekt i jedna po jedna velike su europske sile počele ulaziti u neizbježan rat.
Što se tiče Hrvata, oni su kao i uvijek hrabro borili na strani kralja i Austro-Ugarske, osobito na ruskom i talijanskom frontu. Hrvatska je u ratu pretrpjela ogromne ljudske i gospodarske gubitke, koje je još kasnije više povećala španjolska gripa krajem rata. Ukupni hrvatski vojni gubitci u ratu najvjerojatnije su iznosili oko 190.000 vojnika.
Stoga je više nego hvale vrijedna plemenita akcija motorista Zdenka Mlakara i društva koji obišli grobnice naših hrvatskih vojnika u Galiciji koji su se časno borili za zastavu zemlje kojoj su odano služili do smrti u dalekoj Ukrajini (FOTOREPORTAŽA Preko Karpata do Baltika u pronalasku grobova hrvatskih ratnika).
