31. listopada 1991. u Dubrovnik uplovio konvoj Libertas

Na današnji je dan 1991. godine u jutarnjim satima u dubrovačku luku Gruž uplovio konvoj od 29 brodova. Brodovi su nosili dugo očekivanu pomoć okupiranom Dubrovniku, koji je bio pod pomorskom blokadom Jugoslavenske ratne mornarice još od 17. rujna te godine. Konvoj je prema Dubrovniku krenuo 28. listopada. U Splitu se konvoju priključio tadašnji predsjednik predsjedništva i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Jugoslavije Stjepan Mesić kao i tadašnji hrvatski premijer Franjo Gregurić te drugi političari, kulturni i javni djelatnici. Konvoj je doplovio u opkoljeni Dubrovnik 31. listopada. Glavni brod u konvoju bio je trajekt Slavija. Jugoslavenska ratna mornarica zaustavila je konvoj i naredila da se brodovi vrate. Ipak, nakon dužih pregovora brodovi su propušteni u Dubrovnik, nakon pretresa. Gradu su donijeli pomoć u obliku lijekova i nužnih potrepština, no najveća je pomoć bila psihološka. Na putu do Dubrovnika u svakoj luci trajektu "Slavija" se u humanitarnom pohodu pridružilo i više turističkih brodova, jedrenjaka, ribarskih koća i remorkera. Konvoj Libertas u kojem je 29 brodova, u Mljetskom kanalu presreću topovnjače JRM-a tražeći da zaplovi prema crnogorskoj luci Zelenika gdje bi se trebao obaviti pretres. Poslije dugih i mučnih pregovora jugovojska na kraju odustaje od Zelenike, ali zahtijeva pregled na moru. U samu zoru 31. listopada, gliseri Odreda naoružanih brodova isplovljavaju su iz svoje baze te u pola sata uvde svih 29 brodova Konvoja u luku Gruž gdje mu je dobrodošlicu poželjelo oko tisuću Dubrovčana. Pred crkvom Sv. Vlaha potporu su tog jutra, netko govorom, a netko pjesmom izmučenim Dubrovčanima te izbjeglicama iz Konavala, Župe Dubrovačke i Dubrovačkog primorja, okupljenim oko daskama okovanog Orlandova stupa, sv. Vlaha i Sponze iskazali sudionici Konvoja. Konvoj Libertas je tako probio pomorsku blokadu Dubrovnika koja nikad više kao do tada nije bila čvrsta,pa su uslijedila još dva humanitarna konvoja i niz pojedinačnih uplovljavanja. Najteži trenuci dubrovačke povijesti Do inicijative za Konvoj Libertas došlo je nakon što je 17. rujna 1991. godine Jugoslavenska ratna mornarica uvela potpunu pomorsku blokadu grada, a već 1. listopada Dubrovnik je napadnut s kopna, mora i iz zraka. Nakon 4. listopada 1991. godine neprijatelj okupira Slano i na Jadranskoj magistrali presijeca i posljednju vezu Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske. U Dubrovniku je u tom trenutku bez vode, struje, hrane i lijekova bilo oko 50.000 stanovnika računajući i izbjeglice iz svih okupiranih dijelova dubrovačke općine. U tim najtežim trenucima dubrovačke povijesti jedinu su vezu sa svijetom uspostavljali brzi gliseri Odreda naoružanih brodova, koji uspješno probijaju pomorsku blokadu i iscrpljenim stanovnicima dostavljaju male količine lijekova, hrane i ostalih sredstava potrebnih za puko preživljavanje. Ipak, te male količine nisu bile dostatne da bi zadovoljile potrebe brojnog stanovništa. Tako je u u Zagrebu tijekom listopada 1991. godine, Fond za spas Dubrovnika Sveti Vlaho, Društvo hrvatskih književnika i Matica hrvatska pokrenuli inicijativu probijanja pomorske blokade i dostave neophodne humanitarne pomoći iscrpljenim stanovnicima i izbjeglicama u Dubrovniku. Među suorganizatorima je bio i dr Slobodan Lang. Akcija je nazvana Konvoj Libertas. Zamisao akcije je bila okupljanje što većeg broja plovila i manjih brodova koji bi predvođeni najvećim – "Slavijom" - probili blokadu i uplovili u dubrovačku luku Gruž. U Grad je tako u zoru 31. listopada 1991. stigla toliko očekivana pomoć koja je stanovništvu Dubrovnika vratila vjeru i nadu u konačnu slobodu i deblokadu. Ipak, stanovnici Dubrovnika još su se dosta napatili, jer su potpuno deblokirani i oslobođeni tek krajem srpnja iduće, 1992. godine, kada su pripadnici 1. gardijske "Tigrova", 4. gardijske "Paukova", 2. gardijske "Gromova" i 163. dubrovačke brigade ZNG-a potpuno razbili srpsko-crnogorskog agresora. Nenasilan otpor Dubrovčana "Prolaskom prvog konvoja (bila su još dva), Jadran je bio hrvatski. Ovo je ujedno i ključna nenasilna, mirotvorna akcija u ratu. Oko 50 000 građana Dubrovnika (i vrijedno uključivanje stranaca) nastavilo je pružati nenasilan otpor, u toku kojeg je stvoreno nepregledno bogatstvo mirotvorne i humanitarne hrabrosti, kulture, vjere i znanja. Konvoj Libertas, na moru i u Gradu potaknuo je u kratkom razdoblju i veliko stvaralaštvo, fotografija, muzike, poezije, filozofije, duhovnog, bilježenja, koje čini poseban, značajan i vrijedan dio Hrvatske kulture, čije otkrivanje tek očekujemo. Konvoj Libertas i obrana Dubrovnika sigurno su najveća akcija nenasilja u Evropi u 20 stoljeću, koje zajednički sa Gandhijevim maršom soli i Maršom na Washington M.L.Kinga predstavljaju bitno nasljeđe svjetskog humanitarnog i mirotvornog iskustva", ovako je dr. Slobodan Lang opisao Konvoj Libertas. Konvojem Libertas skrenuta je pozornost svetske javnosti na nužnost zaštite Dubrovnika od daljnjeg razaranja, koje su provodile srbijanske i crnogorske snage. [embed]https://www.youtube.com/watch?v=9GpE9NdxRGU[/embed] Izvor: PortalOko