Vijesti Top vijest

4. rujna 1991. - Masakar u Četekovcu

4. rujna 1991. - Masakar u Četekovcu

Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima kod Podravske Slatine na današnji dan 1991. godine ubili su 22 civila. Žrtve su bile stared od 18 do 91 godinu

Četekovac, Čojlug i Balinci danima prije masakra bili su konstantno granatirani.  Ipak, dio stanovništva je ostao ne misleći da će im dojučerašnji prijatelji i susjedi biti egzekutori. Stotine četnika ušlo je u u selo i počeli su ubijati sve redom… 

Pokolj nevinih ljudi zbio se na današnji dan 1991. godine u ta tri sela, a počinile su ga srpske paravojne postrojbe. Bez ikakvog povoda. Neki su mučeni pa ubijani iz vatrenog oružja, a neki su zaklani..

Ubijani na kućnim pragovima

Prizori su to od kojeg se ledi krv u žilama. Masakrirani leševi ljudi na kućnim pragovima i u dvorištima. Civili stari od 18 do 91 godinu ubijeni iz čiste mržnje. 

Najstarije žrtve su bile žene, sve mahom starije od 60 godina. Kuće su im poslije i zapalili. Svi su ubijani u svojim domovima, a tijela su im poslije pronađena na kućnim pragovima, u vlastitim dvorištima..

Rane na tijelima 19 ubijenih su odgovarale onima nastale vatrenim oružjem kada se hitci ispale iz puške sa veće daljine, s time da su metci ispaljeni odostraga i/ili bočno od tijela.

Jedan ubijeni je umro od dvije ubodne rane, koje su bile i jedine rane na tijelu. Tijelo jedne ubijene osobe je bilo u velikom postotku pougljenjeno, tako da se nije moglo dobro procijeniti uzrok smrti, odnosno je li ubijeni bio živ kada je tijelo zapaljeno.

Nakon svog krvoločnog pohoda povukli su se u šume Papuka, a tek tri mjeseca kasnije pripadnici hrvatske vojske su ih potjerali.

Bajunetom mu je rasparao grudi i žuvom vadio srce'

Miroslav Gazda u svom radu o pokolju u Četekovcu, Čojlugu i Balincima prezentiranom na  IV. Hrvatskom žrtvoslovnom kongresu, a objavljenom u Zborniku radova „O žrtvama u ratu i miru“ u Zagrebu 2008. godine između ostalog navodi sljedeće: 

Foto: Screenshot/youTube

Grupa četnika zalazi u dvorište Rukavina Ivana, izvlače ga na ulazni mostić i rafalom iz automata pogađaju u obje noge. Zatim mu Srbin, četnički koljač Relja Dragičević govori „što je sad ustašo, jel još uvijek tvrdiš da sam ja četnik iz Drugog svjetskog rata ?!“ i potom ranjenom i uplašenom Ivanu sadistički reže uho, te mu bajunetom raspara grudi i živom vadi srce. Ostali četnici u to vrijeme pale kuće i gospodarske zgrade Butorac Milana, Borovac Juraja, Starčević Ivanke, Rukavina Ivana, a potom bacaju bombe u kuću Potočnik Antuna, uzimaju traktor i platon, kojim kasnije pljačkaju mjesnu trgovinu, a potom pale Antunovo imanje zajedno sa stokom - navodi Miroslav Gazda u svom radu te dodaje kako je u napadu na sela sudjelovalo oko 400 pobunjenih Srba što u zasjedama odvraćanja, mitraljeskim gnijezdima, kao topničke posade i logistika, a u samom pješačkom napadu sudjelovalo je više od 63 pobunjenih Srba – četnika.

Napad je vodio Borivoj Lukić Munja

Neosporno je, tvrdi Miroslav Gazda u svom radu, da je napad vodio Srbin Borivoj Lukić (zvani Munja – komandant štaba), rođen je u Slatinskom Drenovcu 5.04.1947. god. Potom Borivoj Radosavljević, otac Dušan, rođ. 6.07.1957. u Osijeku, Rajko Bojčić, otac Marko, rođ. 20.09.1948. u Humu, odgovoran za granatiranje Četekovca, Dragomir Kelevua, otac Pajo, rođ. 22.03.1955. u Novoj Bukovici, zapovjednik bataljuna za borbena djelovanja, Tanović Savo, otac Budimir, rođ. 8.06.1962. u Višnjici kod Slatine, granatirao Četekovac.

Optužnica protiv 22 ljudi

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je 2018. godine optužnicu protiv osmorice zapovjednika i 14-orice pripadnika srpskih paravojnih postrojbi koje tereti za ratni zločin protiv civila u ta tri sela.

Tužiteljstvo tvrdi da su osmorica zapovjednika naređivali pripadnicima srpskih paravojnih formacija da zlostavljaju, tuku i ubijaju civile hrvatske nacionalnosti, da ih nezakonito uzimaju kao taoce, muče i ubijaju ratne zarobljenike, da pljačkaju civilno stanovništvo te da ruše i pale kuće i gospodarske objekte stanovnika hrvatske nacionalnosti.

Neke od okrivljenih zapovjednika tereti se da su i osobno sudjelovali u mučenjima i ubojstvima civila i ratnih zarobljenika, dok su njima podređeni pripadnici njihovih postrojbi, u skladu sa zajedničkim planom, postupali po tako dobivenim naredbama.

Optužnicom im se stavlja na teret da su iz minobacača, bestrzajnih topova i tenkova ispalili veliki broj minobacačkih mina, topovskih i tenkovskih granata koje su pogodile civile te oštetile, zapalile i uništile veliki broj civilnih, gospodarskih i javnih objekata. Tereti ih se da su u mjestu Balinci ulazili u kuće civila hrvatske nacionalnosti te, tamo pronađenih deset osoba, ubili vatrenim oružjem, a jednog su civila zaklali.

Iznad i oko mjesta Čojlug, Balinci i Četekovac, kao i na cesti prema Mikleušu optuženici su navodno postavili i zasjedu u kojoj su iz automatskog vatrenog oružja bez upozorenja pucali u civilna osobna vozila koja su nailazila iz pravca Mikleuša kao i civilne osobe koje su bile u tim vozilima, a na taj su način ubili sedam hrvatskih civila.

Tužiteljstvo ih tereti da su, nakon što su pod mostom između sela Balinci i Četekovac pronašli sklonjenu grupu civila, "uz prijetnju vatrenim oružjem ih prisilili da izađu na cestu i gurali ih ispred sebe te ih koristili kao živi štit, dok su dvije osobe ubili jer su se tome suprotstavile".

Optuženi su i da su u Četekovcu zarobili dvojicu pripadnika MUP-a RH koje su tukli rukama, nogama i kundacima pušaka po cijelom tijelu, a zatim ih ubili vatrenim oružjem.

"Optužnicom ih se tereti i da su namjernim selektivnim granatiranjem i ispaljivanjem tromblonskih mina i raketa iz ručnih raketnih bacača po kućama i gospodarskim objektima civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti uništavali njihovu imovinu, kao i da su, u cilju zajedničkog planapljačkali civilno stanovništvo oduzimajući im osobne automobile, traktore, kao i sve druge vrjednije stvari. Tako su sve kuće i gospodarski objekti u vlasništvu civila hrvatske nacionalnosti oštećeni ili potpuno uništeni, od čega je spaljeno i eksplozivom razoreno 59 kuća i gospodarskih objekata kao i mjesna crkva Svetog Nikole Tavelića", objavilo je tužiteljstvo.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: PDN - arhiva/Foto: fah

#ČETEKOVAC - -VOĆIN #civilno stanovništvo #Balinci #Čojlug #zasjeda #pokolj nad hrvatima

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.