4. studenog 1945. Pokušaj atentata na nadbiskupa Stepinca u Zaprešiću

Od samog svog dolaska na vlast komunisti su provodili krvavi obračun sa svim institucijama koje nisu mogli apsolutno podvrgnuti svojoj vlasti. Katolička crkva, budući da se njezin poglavar nalazi izvan granica Jugoslavije, bila je najnepoželjnija režimu te je, na čelu sa zagrebačkim nadbiskupom blaženim Alojzijem Stepincem, postala žrtvom najbrutalnijih progona. Da je komunistička vlast pokušavala „ukloniti“ nadbiskupa Stepinca već od samog početka, i mnogo prije organiziranja montiranog suđenja, svjedoči i nemili događaj koji se zbio prilikom osnutka župe svetog Petra u Zaprešiću, 4. studenog 1945. Ovaj događaj detaljno je opisan u knjizi autora Ilije Nikolića, Kardinale, oprosti!, iz koje su preuzeti i tekstovi dokumenata koji se ovdje navode. Kamenovanje i pucnjava prema nadbiskupovom automobilu, fizički napad na župnika Toga je dana nadbiskup dovezen je automobilom pred crkvu sv. Petra apostola kako bi služio svečanu svetu misu povodom utemeljenja župe. Ondje su se već okupili mjesni vjernici te novoimenovani župnik, isusovac, otac Matija Pašiček. No, pred crkvom se također nalazila skupina ljudi instruiranih od strane režima, među kojima je bilo i naoružanih. Kad se nadbiskupov automobil zaustavio, bio je zasut kamenjem i trulim jajima, a uskoro su se začuli i hici. Međutim, zahvaljujući brzoj reakciji nadbiskupova vozača automobil je, oštećen, uspio izmaći i produžiti cestom prema Brdovcu. Župnik Matija Pašiček, koji je izašao iz crkve kako bi pokušao smiriti napadače, bačen je na pod te gotovo nasmrt pretučen. Jedan od napadača tada je pored njega položio pištolj, što je poslužilo za kasnije lažne optužbe da je župnik kod sebe imao oružje i pucao iz njega. Stepinčeva okružnica nakon ovog događaja Kako je komunistička propaganda odmah započela s lažnim prikazivanjem ovog događaja, tri dana nakon toga nadbiskup Stepinac uputio je okružnicu svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u kojoj svjedoči o onome što je doživio. Okružnica započinje riječima: Časna braćo svećenici! S velikom boli u duši moram vam saopćiti, da mi je sada nemoguće vršiti natpastirsku službu u nadbiskupiji i izvan Zagreba nakon napadaja na mene i moju pratnju u Zaprešiću, 4. studenog o. g. Toga sam dana htio otvoriti novu župu, koju već odavno žele tatmošnji vjernici, zapisao je nadbiskup te nasavio opisom napada. Okružnicu je završio riječima: Iako sam dakle za sada prisiljen da obustavim svoje uobičajene pastirske pohode po Nadbiskupiji, ja ću ipak i dalje ostajući na svom mjestu braniti nauku Božju i prava svete Crkve, pa i uz cijenu vlastitoga života. Sudbina župnika o. Matije Pašičeka bila je teška. Nakon što je brutalno pretučen, skupina župljana pobrinula se za njega te ga odvezla natrag isusovcima u Zagreb, koji su toga dana u svoju kućnu arhivu zapisali: Iz Zaprešića doveli su o. Pašičeka, koga su seljaci partizani istukli tako, da se ni micati ne može. Samo kratko toga, u montiranom sudskom procesu, o. Pašiček osuđen je na kaznu lišenja slobode u trajanju od dva mjeseca. Ulica u kojoj se zbio napad i danas nosi ime po diktatoru Titu Sve do osnutka župe tog 4. studenog, Zaprešić je potpadao pod župu u susjednom Brdovcu. Danas župa svetog Petra broji oko 10 600 vjernika, a uz nju Zaprešić ima i drugu župu, Marije Kraljice Apostola, osnovanu 1995. Crkva svetog Petra, ispred koje se zbio napad, nalazi u se u glavnoj ulici, nakon pružnog prijelaza na ulazu u Zaprešić, a usprkos demokraciji u kojoj živimo, ulica i danas nosi naziv po diktatoru čiji je režim provodio ove napade. dio podataka, kao i izvoni tekstovi dokumenata preuzeti su iz knjige autora Ilije Nikolića “Kardinale, oprosti!”, Cro-graf, Jablanovec- Zaprešić, 2005. Kamenjar.com