Vijesti Top vijest

6. lipnja: Dan prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj

6. lipnja: Dan prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj

Obilježavanjem Dana prava osoba s duševnim smetnjama 6. lipnja želi se upozoriti javnost kako osobe s duševnim poremećajima trebaju imati pravo na jednake uvjete liječenja kakve imaju i svi ostali pacijenti, na bilo kom drugom području medicinske skrbi, kao i pravo na uklanjanje stigmatizirajućih i diskriminirajućih odnosa bilo koje vrste. Hrvatski sabor je proglasio 2012. godine 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Tog je dana 1880. godine naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen “Statut kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu” (današnja Klinika za psihijatriju “Vrapče”).

Statut je bio prvi dokument koji je spominjao prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi. Duševno, mentalno ili psihičko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca, ali i zajednice te čini preduvjet za optimalno funkcioniranje pojedinca, obitelji, zajednica i društva. Jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključno područje socijalnog i ekonomskog razvoja nacije. Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, jedan su od najvećih izazova zdravstvu u 21. stoljeću. Provedbom javnozdravstvenih programa promocije, prevencije te dijagnostike, terapije i rehabilitacije ostvaruje se zaštita mentalnog zdravlja u zajednici. Promocija podrazumijeva kreiranje promotivnih programa s ciljem povećanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja te izradbu i provođenje Anti-stigma programa čiji rezultati trebaju biti promjena negativnih stavova prema oboljelima od psihičkih bolesti i rješavanje poteškoća oko uključivanja bolesnika u život zajednice kako bi što bolje funkcionirali u obitelji, društvu i na radnom mjestu. Temeljni princip zaštite mentalnog zdravlja trebalo bi biti sprječavanje diskriminacije osoba s psihičkim poremećajima u odnosu na osobe s tjelesnim poremećajima, kao i očuvanje njihove autonomnosti. Usprkos boljem razumijevanju nastanka i liječenja duševnih poremećaja, na početak, tijek i ishod liječenja znatno utječe stigma psihičkog poremećaja. Stoga je neophodna integracija usluga na razini zajednice i osiguranje kontinuiteta samog liječenja i pružanja skrbi i izvan sustava zdravstva, kao što su terapijski modeli obiteljske potpore. Novi sustav zdravstvenih usluga predstavljaju i mobilni psihijatrijski timovi. S ciljem postizanja cjelovitog oporavka skrb je orijentirana prema bolesniku i njegovim individualnim potrebama te ne podrazumijeva samo smanjenje simptoma duševnog poremećaja, nego i poboljšanje kvalitete života bolesnika i njegove obitelji. Jedan od ciljeva zaštite mentalnog zdravlja je i razvoj informiranja, istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja. Ključna karika u informiranju i senzibilizaciji pacijenata te prepoznavanju važnosti i međuovisnosti tjelesnog i duhovnog stanja su mediji. Njihova moć u kreiranju javnog mišljenja i uključenost u rješavanje javnozdravstvene problematike jedan su od važnijih čimbenika koji utječu na stvaranje okoline za prihvaćanje zdravijih načina ponašanja u zajednici. 

Svjetska psihijatrijska asocijacija (WPA) naglašava da osobe s psihičkim bolestima, invalidnošću ili smetnjama mentalnog zdravlja imaju sposobnost zadržati i koristiti svoja prava, uz jednaki tretman kao i drugi građani. Poveljom o pravima osoba s duševnim smetnjama Svjetska psihijatrijska asocijacija potiče vlade svih zemalja da spriječe diskriminaciju na temelju statusa svog mentalnog zdravlja te uključuje, ali ne ograničava pravo na:

  • pristupačnu i dostupnu psihičku i fizičku zdravstvenu skrb,
  • samostalan život u zajednici, kao i drugi građani,
  • rad, mogućnosti zaposlenja i zaštite na radnom mjestu, uključujući afirmativne radnje, kao što je to dostupno drugim građanima,
  • primjereni prihod kako bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom, smještajem, odjećom i drugim osnovnim potrebama,
  • pristupačnost, integriran i dostupan smještaj (stanovanje),
  • obuku i obrazovanje, kao što je to dostupno drugim građanima,
  • slobodu kretanja i otklanjanje ograničenja na slobodnom putovanju,
  • posjedovanja, nasljeđivanja i raspolaganja imovinom i dobivanjem odgovarajuće podrške u ostvarenju istih,
  • sklapanje braka, vlastitu djecu, posvojenje djece te podizanje obitelji, uz dodatnu podršku kada je to potrebno,
  • određivanje vlastite budućnosti i donošenja vlastitih životnih odluka,
  • glasovanje i pravo biti biran na javne funkcije,
  • jednako postupanje pred zakonom, kao i ostalim građanima te pravo na punu zaštitu zakona,
  • slobodu od okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg tretmana i kazne,
  • povjerljivost i privatnost,
  • sudjelovanje u kulturnim i socijalnim aspektima života unutar zajednice te pravo na prakticiranje religije po svojem odabiru.

Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14) propisana su temeljna načela, zaštita prava te uvjeti za primjenu mjera i postupanja prema osobama s duševnim smetnjama. Ujedno je navedena i obveza psihijatrijskih ustanova/odjela informiranja pacijenata o njihovim pravima kod prijema u bolnicu. Suvremene strategije za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja sve više se usmjeravaju prevenciji i rehabilitaciji, multidisciplinarnoj i međusektorskoj suradnji, individualiziranom pristupu prema bolesniku te brizi za oboljele u zajednici. Dobar i učinkovit sustav ranog prepoznavanja poremećaja mentalnog zdravlja omogućit će brže uključivanje u programe liječenja, sprječavanje pogoršanja mentalne bolesti i smanjenje gubitka kvalitete života oboljele osobe. 

Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo  

Izvor:Narod.hr

Autor: ij,mt/Foto: Thinkstock

#Vrapče #staut #Dan osoba s duševnim smetnjama #Stenjevac #WPA #Marija Škes

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.