Vijesti Top vijest

8. studenoga 1983. rođena Blanka Vlašić – hrvatska sjajna zvijezda i uzdanica! (VIDEO)

8. studenoga 1983. rođena Blanka Vlašić – hrvatska sjajna zvijezda i uzdanica! (VIDEO)

Blanka Vlašić je dvostruka svjetska prvakinja te olimpijska dvoprvakinja iz Pekinga 2008. godine.

Hrvatska rekorderka

Na današnji dan 8. studenoga 1983. rođena je Blanka Vlašić, hrvatska rekorderka u skoku u vis i jedna od najboljih sportašica svijeta.

Ona je ujedno i jedna od najboljih hrvatskih sportašica svih vremena. Dvostruka je svjetska prvakinja te olimpijska doprvakinja iz Pekinga 2008. godine.

Preko dva metra dosad je letjela 162 puta na 103 natjecanja, a njezinih 208 centimetara preskočenih na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, 31. kolovoza 2009. drugi je rezultat u povijesti skoka u vis, odmah do rekordnih 209 cm Stefke Kostadinove. 

Blanka je šest puta izabrana za najbolju sportašicu Hrvatske, dvaput za najbolju sportašicu Europe, a 2010. godine bila je i najbolja sportašica svijeta.

Te godine pobijedila je na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Dohi, na Europskom prvenstvu u Barceloni i Kupu kontinenata u Splitu pa ju je IAAF proglasio službeno najboljom svjetskom atletičarkom.

U rujnu 2021. dobila je posebno priznanje u Bruxellesu povodom održavanja 45. izdanja Memoriala Van Damme. Primljena u Kuću slavnih ovog poznatog mitinga, koja je osnovana 2017. godine, zajedno sa svjetskim rekorderom u skoku u dalj Mikeom Powellom.

Osobito je u javnosti ostalo zamijećeno njeno obraćenje Bogu i predanost kršćanskoj vjeri.

Izuzetnu građansku i ljudsku hrabrost Blanka Vlašić je iskazala javnim očitovanjem ZA BRAK na prvom hrvatskom narodnom referendumu.

Obrazovanje

Blanka Vlašić je nakon završene osnovne škole završila srednju farmaceutsku školu u Splitu, piše biografija.com. Budući da se već u srednjoj školi aktivnu bavila atletikom i već kao juniorka osvajala medalje na raznim natjecanjima, nakon završene srednje škole nije upisala fakultet. 2010. godine, na preporuku kolegice Ivane Brkljačić, Blanka Vlašić upisala je trogodišnji studij sportskog menadžmenta, koji se održava na visokoj školi Aspera u Splitu. Uz to, Blanka se posvetila usavršavanju jezika, pogotovo engleskog i španjolskog, kako bi se pripremila za nastavak karijere u sportu i nakon što prestane biti aktivna sportašica.

Privatni život

Dolazi iz sportske obitelji – njen otac Joško također je bio atletičar koji je u Casablanci 1983. godine osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama, u disciplini desetoboja. Upravo je po tom gradu Blanka dobila ime, jer rođena nekoliko mjeseci nakon tog očeva uspjeha. Njena majka, Venera, bivša je Jugoslavenska prvakinja u skijaškom trčanju. Blanka ima i tri mlađa brata, od kojih je najstariji bivši košarkaš, a najmlađi mladi nogometaš.

Blanka je svoje sportske uspjehe počela nizati već sa 16. godina. U to vrijeme bila je još srednjoškolka, ali intenzivno bavljenje sportom nije je omelo da i u školi bude odlikašica. Nakon srednje škole posvetila se samo atletici. 2004. godine počela se pripremati za Olimpijske igre u Ateni, gdje je izborila finale. Ipak, u daljnjem natjecanju spriječila ju je bolest. Dijagnosticirana joj je hipertireoza, zbog čega je 2005. godine morala izvaditi štitnjaču. Blanka se iste godina vratila natjecanjima i počela nizati još značajnije uspjehe.

To je trajalo sve do 2013. godine, kada se Blanka teško ozlijedila. I nekoliko godina ranije imala je probleme s bolovima u kukovima, ali je se nastavila natjecati unatoč njima. Počela je s rehabilitacijom i nastavila s treninzima, ali je istovremeno oboljela od depresije. Išla je na treninge trpeći veliku fizičku bol, koja bi se za vrijeme i nakon treninga samo pogoršavala. To je uvelike utjecalo i na njenu psihu.

Bojala se da zbog boli neće moći nastaviti sportsku karijeru, bez koje se osjećala nepotpunom i nebitnom osobom. Vrhunac se dogodio za vrijeme jednog treninga, kada više nije mogla trpjeti bolove. Tada joj se povjerio najstariji od njene mlađe braće, s kojim Blanka u to vrijeme nije bila u dobrim odnosima.

Preporučio joj je duhovnu obnovu i upoznao sa snagom vjere, koja je i njemu osobno pomogla. Iako je u početku odbijala njegove savjete, Blanka je s vremenom, upravo uz njegovu pomoć, pronašla utjehu u vjeri i postala praktična vjernica.

Nakon Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, na kojima je osvojila broncu, Blanka je svoje odličje poklonila svetištu Majke Božje Bistričke. Javnost na to nije dobro reagirala, ponižavajući na društvenim mrežama, ali i u medijima, Blanku i njen osoban čin vjere. Stoga su 53 hrvatska sportaša objavila otvoreno pismo javnosti, upozoravajući da je vjeroispovijesti i njeno iskazivanje osnovno pravo čovjeka, zajamčeno Ustavom, pa tako i pravo Blanke Vlašić.

Iako su mediji u nekoliko navrata prenosili vijesti o Blankinom ljubavnom životu i nekim muškarcima s kojima je bila u vezi, ona u posljednje vrijeme izričito promovira predbračnu čistoću i ljubav prema Kristu.

Posao

Budući da dolazi iz sportske obitelji, Blanka Vlašić bavi se sportom otkako je prohodala. U djetinjstvu je pod palicom svog oca trenirala sprinterske discipline, skokove u dalj i trčanje s preponama. Kako je Blanka izrasla u vitku i iznadprosječno visoku djevojku, s vremenom se odlučila za atletsku disciplinu skokova u vis. U njima se pokazala kao veoma talentirana, marljiva, a uskoro i uspješna sportašica.

Još je još kao srednjoškolka 1999. godine, osvojila osmo mjesto na Prvenstvu svijeta za mlađe juniorke, koje se održavalo u Poljskoj. Tada je započela njena karijera atletičarke koja će joj donijeti najveća sportska priznanja. Već sljedeće godine, s nepunih 17 godina, nastupila je na Olimpijskim igrama u Sidneyu i tamo osvojila 17. mjesto. Samo mjesec dana nakon toga u Čileu je preskočila 191 cm i postala svjetska juniorska prvakinja. Zlato je osvojila i u Tunisu na Mediteranskim igrama te u Melbourneu na Igrama dobre volje.

Godine 2002. godine na seniorskom prvenstvu u Münchenu Blanka je osvojila peto mjesto, ali je iste godine obranila titulu najbolje svjetske juniorke. Osvojila je još niz medalja koje su je odvele na Olimpijske igre u Ateni. Iako je izborila finale, zbog bolesti nije mogla nastaviti natjecanje. Ali već sljedeće godine počela je nizati uspjehe. 2006. godina za Blanku je bila itekako značajna. 20 puta uspjela je preskočiti 2 metra, a u 19 nastupa pobijedila je čak 18 puta. Natjecala se na svim prestižnim natjecanjima, sve do Olimpijskih igara 2016. godine, koje su se održavale u Rio de Janeiru.

Sretan Ti rođendan, hrvatska sjajna zvijezdo i uzdanice!

Izvor:Narod.hr

Autor: ph,ds/Foto: fah

#Blanka Vlašić #rekord #rođendan #bolest #skok u vis

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.