Abolirali smo 21.641 osobu koja je okrvavila ruke u ratu i praštamo ratnim zločincima, a tražimo pravdu u Haagu?
Što će reći Haag kad dobije informaciju o tisućama abolicija i neprocesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj? Jer, ako nije bilo ratnih zločina, nije moglo biti ni genocida...
I dok su oči hrvatske i srpske javnosti uperene u Haag, naše pravosuđe na slobodu pušta Radu Miljevića kojeg se teretilo za ratni zločin nad četvoricom Hrvata u Glini. Paralelno uz ovu informaciju, saznajemo i da je u Hrvatskoj do sada abolirana 21.641 osoba. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu 5. listopada 1996. prestala su važiti prethodna dva zakona.
Na temelju Zakona opći oprost odnosi se na kaznena djela počinjena u vremenu od 17. kolovoza 1990. kao početka oružane pobune u RH do 23. kolovoza 1996. Za razliku od prijašnjih zakona o općem oprostu, ovim zakonom dan je opći oprost ne samo za oslobođenje od kaznenog progona i kaznenog postupka već su općim oprostom bile obuhvaćene i osobe koje su bile lišene slobode i nalazile su se na izdržavanju kazne ili u pritvoru ili su trebale nastupiti već pravomoćno izrečene kazne. Činjenica je da je hrvatsko pravosuđe, samo da je to htijelo, dosta toga moglo učiniti samo jer je mnoge zločince imala u rukama. I činilo je, samo ono što je bilo najmanje za očekivati. Slučajevi su išli u zastare, nedostajalo je dokaza i svjedoka, optužnice su mijenjane iz ratnog zločina u oružani sukob i samim time se aboliralo, ubojice su puštane na slobodu... Sama brojka osoba kojima je oprošteno kosi se sa željama hrvatskog političkog vrha da se, ono što oni praštaju, kazni u Haagu.
Rade Miljević, poznat iz maratonskog procesa za ratni zločin je bio optužen da je 21. rujna 1991. iz zatvora u okupiranoj Glini izveo i pripadnicima srpske paravojske predao zatočene hrvatske civile Antu Žužića, oca i sina Milana i Borislava Litrića te Janka Kaurića, koji su nakon toga pogubljeni na brdu Poglediću. Miljević je u rujnu 1991. godine bio stražar u glinskom zatvoru dok su u njemu bili zatočeni hrvatski branitelji i civili, a nakon rata dolazio je u Glinu gdje je tražio (i od ministarstva obnove dobio!) novac za naknadu štete na kući. Svjedoci su ga ipak, dok je bezbrižno šetao Glinom, prepoznali i prijavili, te je Miljević uhićen. Ali, onda je usljedilo osam godina postupka i tri ponovljena suđenja na Županijskome sudu u Sisku, da bi nakon poništene kazne od 12 godina zatvora ovih dana potvrđena oslobađajuća presuda. Nakon višegodišnjeg suđenja koje je popraćeno Miljevićevim izjavama da je on "žrtva fašističkog terora i igrokaza", nakon izuzeća sisačkog Županijskog suda, te predsjednice i članova sudskog vijeća za ratne zločine, nakon izuzeća javnosti i zabrane pristupa novinarima, Miljević je slobodan čovjek.
Što će reći Haag kad dobije informaciju o tisućama abolicija i neprocesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj? Jer, ako nije bilo ratnih zločina, nije moglo biti ni genocida...
- Autor: S.V.
- Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
