Afera ‘Hotmail’ pokazuje da je ova Vlada radila ono što Oreškovićeva nije smjela

Prije dvije godine, točnije 30. siječnja 2016. predsjednik Vlade Republike Hrvatske nije bio Andrej Plenković već Tihomir Orešković, a potpredsjednica Vlade nije bila Martina Dalić, već Tomislav Karamarko. Tomislav Karamarko je tada, javno, u ime Vlade tražio pravnu pomoć odvjetnika oko slučaja tadašnjeg ministra branitelja Mije Crnoje, a pravnu pomoć – besplatnu, trebali su pružiti odvjetnici Čedo Prodanović, Jadranka Sloković i Jasna Novak. Tada se 30. siječnja oglasila odvjetnička komora sljedećim riječima: “Naime, besplatna pravna pomoć ne može se pružati bez rješenja Komore, a na zahtjev stranke jer je to protivno Kodeksu, a takav zahtjev Komori nije stigao. Prema kodeksu odvjetničke etike odvjetnici nisu ovlašteni davati ponude ni o jeftinijem zastupanju a kamoli besplatnom, jer time čine nelojalnu konkurenciju prema drugim odvjetnicima u Hrvatskoj”, pisao je tada HRT. Od samog početka strmoglavog urušavanja Agrokora povodom čega je Vlada intervenirala mnogo toga nije jasno. Kao na primjer, nije se znalo tko piše “lex Agrokor” i tko je sve upoznat sa sadržajem budućeg zakona. Zakon je u saborskoj proceduri izglasovan iako se i dalje nije znalo tko ga je pisao. Zatim je, prije nekoliko mjeseci potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva “iz vedra neba” priznala kako ga je pisala upravo ona, da bi nekoliko dana nakon toga izvanredni povjerenik Ramljak dao ostavku. Ovih dana su pak izašle nove e-poruke potpredsjednice Dalić koje upućuju na to da ona nije pisala zakon znan kao “lex Agrokor”: “Samo da vas obavijestim da nas je sinoć kontaktirao White & Case i da ih je VTB angažirao da ih prate i zaštite, a mi ćemo lokalno po potrebi raditi za pitanja hrvatskog prava”, piše Boris Šavorić koji moli sve da to ostane tajna. Martina Dalić mu odgovara: “Šavorićev zakon, mašala. Staljinizam je dobar kome ga je Bog dao”. Uz to što Martina Dalić po svemu sudeći nije govorila istinu, glavno je pitanje pod kojim je uvjetima Šavorić bilo pisao zakon, bilo davao savjete. Naime, ako odvjetnici ne smiju besplatno savjetovati Vladu, a Vlada je ta koja je predložila “lex Agrokor”, onda je potpredsjednica Dalić napravila ono što potpredsjednik Karamarko nije smio. Tadašnji disciplinski tužitelj Hrvatske odvjetničke komore Alen Jakobović izjavio je da će, ako se utvrdi osnovanost ovih navoda (besplatno savjetovanje u slučaju Crnoja), pokrenuti disciplinski postupak protiv spomenutih odvjetnika. U tom postupku bi se utvrdilo postoji li stupanj sumnje koji opravdava eventualno podizanje optužnice. No, ovaj slučaj ide i dalje budući da Šavorić i drugi nisu davali tek pravne savjete, već su kreirali jedan od najvažniji zakona u novijoj hrvatskoj povijesti. Eventualnu, zakonski predviđenu pomoć potpredsjednici Dalić moglo je dati Glavno tajništvo, točnije Uredi radnih tijela Vlade u čijoj je nadležnosti između ostaloga: “Ured radnog tijela Vlade obavlja i stručne i analitičke poslove za potrebe potpredsjednika Vlade”. Dakle, ako se ispostavi da su “Borgovi” pisali zakon besplatno, prekršili su zakon jer odvjetnička komora to ne dopušta. Ako su ga pisali, a nisu službeni zaposlenici Vlade također je prekršen zakon, a ako su kreirali “lex Agrokor” bez da su imali i teoretsko pravo na to, te još uz to bili u sukobu interesa i zaradili – onda se već može govoriti i o teškom kriminalu koji DORH mora istražiti. Nije ni čudo što je Šavorić u e-poruci molio da sve to ostane tajna.