'AKO SMO IZRUČILI GENERALA ANTU GOTOVINU, MORAMO I JOSIPA PERKOVIĆA' Analiza slučaja Perković Roberta Bajrušija

Ako želimo biti država koju će u EU doživljavati ozbiljno, onda bismo se morali držati europskih pravila Nećemo odustati od promjene zakona jer nema nikakve veze s Josipom Perkovićem . Radi se o usklađivanju s europskim zakonodavstvom i, koliko god nas kritizirali, mislim da ćemo usvojiti sadašnji prijedlog Ministarstva pravosuđa, izjavila je osoba bliska vrhu Vlade s kojom smo u srijedu komentirali sporno novo ograničenje iz Zakona o suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU, prema kojem će Hrvatska izručivati svoje državljane članicama Unije samo ako su počinili kaznena djela nakon 7. kolovoza 2002. Naime, Hrvatska je zbog europskog uhidbenog naloga, pri posljednjoj promjeni Ustava, nadopunila članak 9., u kojem sada stoji: “Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.” Sada se mogućnost izručenja želi ograničiti. Ako želimo biti država koju će u EU doživljavati ozbiljno, onda bismo se morali držati europskih pravila. Ako smo izručili generala Antu Gotovinu, zato što nam je to bila obaveza koju smo preuzeli zbog suradnje s Haaškim sudom, onda bismo morali izručiti i Josipa Perkovića. Unatoč tome, jedan od vodećih SDP-ovih zastupnika također je uvjeren da će zastupnici parlamentarne većine glasati u skladu s naputcima iz Vlade. Dakle, i za ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na području Republike Hrvatske. Na pitanje što misli o toj inicijativi, kratko je rekao: “Ne znam”. Otvoreno je pitanje ispravnosti te odluke, a ima naznaka da se s time ne slažu ni u Europskoj komisiji. U pregovorima s EU Hrvatska je tek na kraju zaključila poglavlje o pravosuđu, a tijekom tog procesa nije se dovodio u pitanje institut uhidbenog naloga. To je potvrdila i bivša premijerka Jadranka Kosor u razgovoru koji smo vodili za Jutarnji list. Razgovor je započela konstatacijom kako je Vlada bespotrebno izazvala još jedan problem, i prođe li prijedlog Ministarstva pravosuđa, to će biti u neskladu s preuzetim obvezama prema Europskoj uniji: - Sve naše obveze znale su se u trenutku potpisivnja pristupnog sporazuma i sada nepotrebno kompliciramo situaciju. Ako čak 22 države Unije bezrezervno prihvaćaju europski uhidbeni nalog, a u pregovorima o Poglavlju 23 (Pravosuđe) ničim nismo dovodili u pitanje taj institut, onda trebamo poštovati vlatiti potpis. Zato ću u Saboru uložiti amandman vezan za kriterije za prihvaćanje europskog uhidbenog naloga - pojasnila je Jadranka Kosor. Na pitanje jesu li se europski političari raspitivali o Josipu Perkoviću, odgovorila je niječno: - Ni jedan europski premijer nikada nije spomenuo Perkovića, ali redovito su zahtijevali borbu protiv korupcije i jačanje pravne države u Hrvatskoj. Iako Vladin izvor tvrdi kako su izmjene počele još prije nekoliko mjeseci, problem je nastao nakon objave da njemačko savezno državno odvjetništvo namjerava prvog dana hrvatskog članstva u EU pravosudnim vlastima u Zagrebu uručiti nalog za uhićenje Josipa Perkovića, 68-godišnjega bivšeg čelnika Službe državne sigurnosti, te zatražiti njegovo izručenje u Njemačku. Perkovića se u Njemačkoj tereti da je poslao ubojice na bivšega direktora Ine, a potom i političkog disidenta Stjepana Đurekovića, koji je ubijen 1983. u Wolfratshausenu u Bavarskoj s pet hitaca i udarcima sjekirom u glavu. Visoki zemaljski sud u Münchenu u srpnju 2008. godine zbog tog je zločina osudio Krunoslava Pratesa. Prates je bio aktivni antijugoslavenski emigrant, ali ujedno doušnik Službe državne sigurnosti, proglašen je krivim za sudjelovanje u ubojstvu te je osuđen na kaznu doživotnog zatvora. U presudi njemačkog suda uz Pratesa se izravno kao organizatori, odnosno nalogodavci ubojstva spominju i prijašnji čelni ljudi SDS-a u Zagrebu, Josip Perković i Zdravko Mustač, te nekadašnji istaknuti funkcionar u SFRJ Mika Špiljak. Ako Vlada prihvati prijedlog ministra pravosuđa Orsata Miljenića, Perković neće biti izručen Nijemcima, unatoč europskom uhidbenom nalogu. Uostalom, prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije bio je tema sjednice Odbora za zakonodavstvo, a izmjene su izazvale lavinu reakcija zbog slučaja Perković. Zakon stupa na snagu 1. srpnja, a članak 132a predviđa da se odnosi na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. jer je primijećeno da su mnoge članice Europske unije uvele takvo ograničenje - objasnio je pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić. Premda to vjerojatno nije utjecalo na sadašnju situaciju, Saša Perković, sin Josipa Perkovića, još je iz studentskih dana poznanik premijera Zorana Milanovića. Kada je današnji premijer početkom 2004. godine dao otkaz u Ministarstvu vanjskih poslova, Perković mu je ponudio posao u obavještajnoj zajednici, ali je Milanović to odbio i profesionalno se aktivirao u SDP-u. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE