Aladrović: Minimalac do sada zatražen za 253 tisuće zaposlenika

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović izvijestio je da je do petka u 17 sati 43 tisuće poslodavaca, u sklopu prvoga paketa mjera za pomoć gospodarstvu, prijavilo za minimalne plaće 253 tisuće zaposlenika, te istaknuo da nove najavljene mjere ne uključuju otpis poreza i doprinosa.

Aladrović je za RTL Danas izjavio kako se podatci o prijavama sustavno prate, objasnio da se poslodavci mogu stalno prijavljivati online tijekom 24 sata, kao i emailom, a i fizički u vremenu od 7 do 17 sati u uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Na pitanje je li iznenađen brojnošću prijava, ministar je odgovorio kako su prve projekcije ministarstva govorile da će se pitanje i traženje minimalnih plaća odnositi na oko 500 tisuća zaposlenika. Dodao je kako kumulativno i očekuju da će biti toliko prijava te podsjetio da je za minimalne plaće predviđeno između četiri i šest milijarda kuna.

"Ono što nas na neki način raduje je da su isplate već krenule u srijedu, što znači da HZZ ažurno rješava zahtjeve i ne očekujemo veće tehničke poteškoće i smatramo da je bitno da se do faze isplate plaće za ožujak svima, koji naravno ispunjavaju uvjete, odobri isplata", rekao je ministar.

Novi paket mjera ne uključuje otpis plaćanja poreza i doprinosa

Kada je pak riječ o novom, drugom, paketu mjera, a u kontekstu činjenice da prvi paket mjera pomoći gospodarstvu donosi odgodu plaćanja poreza, Aladrović je objasnio da se kroz prvi paket mjera željelo povećati likvidnost u gospodarstvu zbog novonastale situacije. Ponovio je kako je jedna od tih mjera i ta za minimalne plaće koja će u gospodarstvo dodatno 'gurnuti' pet ili šest milijarda kuna.

Podsjetio je da je druga od mjera iz prvoga paketa koja također povećava likvidnost odgoda otplate plaćanja poreza i doprinosa.

Na izravno pitanje hoće li novi - drugi paket mjera to uključivati, Aladrović je kratko odgovorio - u ovom trenutku ne.

Zakonske promjene samo uz suglasnost svih triju strana

Kada je pak riječ o promjenama primjene Zakona o radu, Aladrović je podsjetio da je danas održano Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u kojemu su udruge poslodavaca i sindikata, te vlada, te ustvrdio da se nikakve izmjene u zakonodavnom okviru neće donijeti bez suglasnosti svih triju strana.

"Želim vrlo jasno definirati da u ovom trenutku pripremamo sve scenarije koji se mogu dogoditi uslijed pandemije koronavirusa koja je izazvala neke šokove i na ekonomskom tržištu, ali dok to ne predstavimo socijalnim partnerima i s njima ne iskomuniciramo u kojemu smjeru treba ići kako bismo ih definirali, odnosno redefinirali ako bude potrebno, prerano je govoriti o promjenama radno-pravnoga zakonodavstva", istaknuo je ministar. 

Dodao je kako su, naravno, s jedne strane poslodavci koji bi htjeli da se maksimalno liberalizira tržište rada u ovim trenutcima, s druge strane su sindikati koji bi željeli ipak ostaviti restrikcije koje su u ovom trenutku na snazi. Zato, ocijenio je Aladrović, i dalje moramo pratiti na dnevnom nivou što se događa s gospodarstvom i ekonomijom i tada ćemo znati procijeniti kako ćemo mijenjati bilo koji zakonski propis  ili uredbu, neovisno o kojem se resoru radi.

Na primjedbu novinara kako je premijer Andrej Plenković rekao da je sadašnja kriza gora od one iz 2008. i 2009., Aladrović je rekao kako je definitivna činjenica da je ova kriza uzrokovana medicinskim razlozima, odnosno virusom.

Smatra da je ovu krizu teško uspoređivati s bilo kojom drugom, ali da u ovom trenutku procjenjuju da ona može imati veće implikacije od gospodarske krize iz 2008.

"Ali ono što nama, ni bilo kome u svijetu nije poznato je do kada će kriza trajati i do kada će se širiti epidemija, a to su sve preduvjeti kako bismo mogli znati i kakve će biti njezine ekonomske reperkusije", rekao je

Upravo zato, moramo se pripremati za scenarije koji nešto teži za ekonomiju i hrvatska Vlada to odgovorno priprema, zaključio je ministar Aladrović.

(Hina) xipet ybdj