Kupnja prilagođenih američkih borbenih "lovaca" F-16 Barak od Izraela za potrebe hrvatskoga ratnog zrakoplovstva je izvjesno propala. I to je dosad jedna od najneugodnijih vijesti u mandatu Plenkovićeve Vlade.
No ne proizlazi količina nelagode iz toga što propada dosad najznačajniji hrvatski vojno-obrambeni projekt, koji je trebao označiti kraj tranzicije Hrvatske vojske u zapadne tehnološke sustave i početak izgradnje strateškog trojnog partnerstva SAD – Izrael – Hrvatska.
Nije najstrašnije ni to što će Vlada i MORH morati tražiti neku novu opciju zaštite hrvatskog neba. Najveća nelagoda proizlazi iz načina na koji se to dogodilo.
Američka blokada prodaje izraelskih F-16 Baraka Hrvatskoj je prije svega neugodna kao politička poruka vrha američke države hrvatskoj Vladi. Suočavanje s neugodnom porukom operativno je provodio Barak Ravid, dopisnik specijaliziranog američkog portala Axios.
Najprije je početkom prosinca najavio što će se dogoditi: da će SAD blokirati Izraelu prodaju dogovorenih lovaca F-16 Barak Hrvatskoj i kako će ići sama procedura blokade.
Nema mazanja očiju
Potom je objavio da je, nakon mišljenja Kongresa, State Department poslao dopis Izraelu čija je poanta u petnaest točaka – da je posao zapravo propao.
Ali, ostavljena je još jedna mogućnost: da se eventualno izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki državni tajnik Mike Pompeo dogovore o hrvatskom izuzetku od procedure.
Mjesto i povod bili su simbolični: susret Netanyahua i Pompea na marginama inauguracije novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, zapravo susret dvaju najbližih strateških saveznika na inauguraciji trećeg (Bolsonara) koji će ubuduće biti glavni američki čovjek za provedbu novog antiglobalističkog poretka u Latinskoj Americi.
Vijest koju je Barak Ravid objavio nakon susreta bila je za Hrvatsku prava pljuska: "Izraelski dužnosnik je rekao da je posao sa F-16 (Barak s Hrvatskom) bila jedina tema o kojoj Netanyahu i Pompeo nisu mogli učiniti nikakav napredak na svome sastanku, dodajući kako je problem 'blokiran u dubokoj birokraciji'."
Aktualni američki državni tajnik i prethodni šef CIA-e Pompeo, koji je glavni Trumpov operativac za promjenu svjetskog poretka i najosjetljivije zadatke, poput pregovora sa Sjevernom Korejom i Kinom, a ujedno i glavni operativac za prilagodbu američkog sustava (najprije CIA, a potom State Department) zadacima nove američke politike, poručuje hrvatskoj Vladi s inauguracije "njihova čovjeka u Brazilu" da je hrvatska kupnja F-16 Baraka – "blokirana u dubokoj birokraciji".
I još k tome, da je to jedina točka oko koje se Pompeo i Netanyahu nisu uspjeli dogovoriti.
Kada se u blokadi poslova vojne prirode i takvog dugoročnog značaja kao što je obnova hrvatske borbene flote, u njihovoj završnoj fazi, osoba Pompeove pozicije i kalibra pozove na prepreke "duboke birokracije", to se može čitati kao poruka hrvatskoj Vladi "je l' vi stvarno mislite da nas možete vući za nos"?. Uz ofrlji udarac nogom u pozadinu. Dobili smo "vritnjak", rekli bi u sjevernoj Hrvatskoj.
Ako je u samoj proceduri i bilo nekih stvari koje su se mogle napraviti bolje, razlozi za takav "vritnjak" sa samog vrha američke države izvjesno ne leže u proceduri. Ona može biti tek povod i pokriće. Razlozi, po svemu sudeći, leže u potezima koji definiraju stratešku orijentaciju Plenkovićeve Vlade.
Sada dolazi na naplatu ono na što sam i sama dugo upozoravala – Plenkovićeva Vlada iznutra sustavno opstruira sve američke strateške projekte i inicijative (LNG, inicijativa Triju mora), vuče poteze koji vode u suprotnom smjeru (gotovo dovršena ruska dominacija u plinskom i naftnom sektoru, Agrokor nakon spašavanja od ruskih banaka predan ruskim bankama) ili otvoreno prkosi američkoj politici (najava uvođenja Kine na velika vrata u infrastrukturne projekte, uključujući i digitalizaciju državne uprave).
5 do 12
Američka blokada kupnje izraelskih Baraka u takvim okolnostima može biti točka resetiranja hrvatske politike u pet do 12, ali i točka potonuća. Opcija A je da se blokada kupnje pokuša premostiti ozbiljnim razgovorom s američkom stranom, u kojem će Plenkovićeva Vlada preuzeti čvrste obveze, a zauzvrat osigurati neku supstituciju borbenih zrakoplova.
I najvažnije – spasiti strateško partnerstvo uoči burnih procesa u našem istočnom susjedstvu, koji su pred vratima.
Opcija B je nastaviti dosadašnjim putem, što znači ostaviti Hrvatsku ne samo bez zaštite na nebu, već i bez presudnog i jedinog izglednog strateškog partnera u međunarodnoj politici. To pak u nadolazećim preustrojavanjima na Balkanu može biti pogubno čak i za opstojnost same države. A svakako vodi u čvršće regionalno povezivanje.
Postojala je i nulta opcija: da povoljno kupimo ili čak dobijemo američke borbene zrakoplove, da se pravodobnom izgradnjom LNG-a na Krku upišemo na novu energetsku kartu Europe i od toga razvojno profitiramo, kao i od projekata inicijative Triju mora.
Ali to je danas prošlo svršeno vrijeme, definitivno propuštena dosad najveća prilika da se Hrvatska istinski integrira u srednju Europu i državno učvrsti u odnosu na istočno susjedstvo. Jer, Plenkoviću su bliži Macron i Balkanski summit.
Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija
