ANTE NAZOR: Kome smetaju znanstvenici u izradi kurikularne reforme?

Ima li prosvjed za nastavak reforme školstva političku pozadinu? Proizvodi li naš obrazovni sustav štrebere? Kakvo nam školstvo treba? Gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala bili su: Ante Nazor, posebni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Lidija Kralj, članica Radne skupine za kurikularnu reformu, Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar te Karlo Horvat, predsjednik Nacionalnog vijeća učenika RH. Josip Burušić rekao je da, kao čovjek koji vodi računa o svom profesionalnom znanstvenom integritetu,misli da ovdje ima jako puno politike i jako puno politikanstva, što je još gore. Mislim da hrvatska javnost mora znati da ovdje ima najviše politikanstva sa strane onih koji pokušavaju provesti ovu reformu. Burušić smatra da oni koji rukovode ovom reformom dijele ultimatume legitimnim predstavnicima vlasti te da maltretiraju cjelokupno društvo. Nadodao je da on ima više radova i projekata od značajnog broja takozvanih stručnjaka koji sjede u takozvanim stručnim skupinama. Smatra da ono što je radna skupina predložila predstavlja skup lijepih želja i jednu veliku iluziju, koja se pokušava prodati građanima. Rekao je da broj planiranih ostvarenih ishoda u svakom pojedinom predmetu nema nikakvo teorijsko uporište, a ishode je pojasnio kao ciljeve i postignuća koje bi učenici trebali ostvariti tijekom školske godine. Kao primjer naveo je 180 ishoda u prvom razredu osnovne škole: U prvom razredu osnovne škole imamo 175 radnih dana. Mene interesira koji su to genijalci koji će uspjeti 180 nekakvih stvari staviti u 175 dana. Kralj mu je odgovorila da za neke ishode treba potrošiti 10 minuta, a za neke mjesec dana te da nisu vremenski ograničeni. Ante Nazor rekao je da se ne može raditi jedan ovako važan projekt, a da se izostavi znanost. Pita se kome smetaju znanstvenici u izradi kurikularne reforme. Kritizirao je teme i objašnjenja vezane uz Domovinski rat i ne može zamisliti da osobe koje rade kurikulum iz povijesti ne kontaktiraju Hrvatski institut za povijest. Rekao je da on ne tvrdi da je itko jugonostalgičar, ali mu, primjerice, nije jasno zašto postoji naslov teme Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, a ne Hrvati i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Ja mislim da se nikome u Hrvatskoj ne trebam ispričavati zato što želim da nacionalna povijest bude zastupljena s barem 50 posto, zašto se to smanjivalo? Nazor podržava kurikularnu reformu i drago mu je da se toliko ljudi odazvalo, ali pita se jesu li svi ti ljudi upoznati sa sadržajem reforme. Ribić je rekao da provedbu kurikularne reforme treba pustiti da ide i korigirati je u hodu, jer budemo li čekali da sve bude onako kako su određeni segmenti znanosti zamislili, nikada nećemo napraviti prvi korak. Nazor mu je odgovorio da nikada nije čuo da se proces kurikularne reforme zaustavlja i da je ovaj prosvjed protiv zaustavljanja reforme koja de facto ide dalje. Ribić smatra da je najbitnije stvoriti novu školu i novi odnos prema djeci. Ti sad ponavljaš ono što si govorio kad je bila bolonjska reforma, koja je propala, rekao mu je na to Čičak. Pojasnio je da se slaže da moderno vrijeme zahtjeva kreativnost, ali misli da je reforma školstva proces koji mora trajati. Ivan Zvonimir Čičak čestitao je organizatorima na broju okupljenih, za koje procjenjuje da ih je bilo 40 tisuća. Smatra da se otpočetka krenulo s krivom matricom. Saborski Odbor naložio je ministru da stavi u taj svoj Odbor još 10 ljudi, onda se cijela paljba okrenula na ministra. On nema tu nikakve veze.Nadodao je i da reforma školstva nije započela s ovom garniturom, nego prije nekoliko godina te da nedostaje kontinuitet. Ne vjeruje da će prosvjedi polučiti neki ozbiljan uspjeh. Ovaj skup je pokazao da su roditelji, djeca, učenici i učitelji na strani ove reforme i da žele promjene, smatra Lidija Kralj. Meni je ovo bilo prvi put da izlazim na prosvjed i prvi put u životu da čujem 40 tisuća ljudi koji plješću zbog učitelja. Rekla je da ne zna tko bi drugi ovu reformu mogao provesti, a da nisu učitelji, ali smatra i da treba surađivati sa znanstvenicima. Na pitanje o tome što će se dogoditi nakon prosvjeda, rekla je da je sada to prebačeno na ministra.