Vijesti Top vijest

APEL STOŽERA: 'Hrvatski narode, samo vama vjerujemo! Pomozite nam, ovo što se čini sramota je pravne države'

APEL STOŽERA: 'Hrvatski narode, samo vama vjerujemo! Pomozite nam, ovo što se čini sramota je pravne države'
"Nas su svi izigrali. Ostao nam je samo hrvatski narod i samo njima vjerujemo. Pravni stručnjaci neka rade što hoće, ali svako pitanje mora proći proceduru i mi smo se toga držali, a sada vidimo da se namjerno otezalo kako bi se moglo pritiskati na Ustavni sud. Stožer se sotonizira, a oni će biti ti koji će narodu uskratiti referendum premda su potpisi skupljeni zakonskim sredstvima", kaže Iljkić.

Nema šanse da će Ustavni sud dozvoliti provedbu referenduma o ćirilici, stav je to profesorice Sanje Barić sa Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U razgovoru za tportal kazala je kako su čuda moguća, ali da bi takvo nešto bilo toliko nemoguće kao da Sunce izađe na zapadu.

Na njenu izjavu reagirao je jedan od članova Stožera za obranu Vukovara Vlado Iljkić. Kako nam je kazao oni ništa ne krše jer rade sve što čine ostale zemlje članice EU. "Okvirna komisija Hrvatskoj ne propisuje cenzus", tvrdi Iljkić, a jedan od načina da građani iskažu svoje mišljenje o nečemu jest referendum. Iljkić napominje da ono na čemu Stožer inzistira nije referendum o ćirilici nego o usklađivanju hrvatskim zakona sa onima većine razvijenih zemalja. Tim se promjenama ne mijenjaju prava manjina nego se ona primjenjuju u mjestima u kojima je 50 posto stanovništva druge nacionalnosti. "Pravni sustav u Hrvatskoj prepoznaje tri načina ostvarivanja prava, a to su sami ustavni zakon, Međunarodni ugovor ili Lokalni statut", tvrdi naš sugovornik. Stožeru nije cilj smanjene prava manjina, a to se neće postići niti zakonom na kojem inzistiraju.

"Smanjene prava manjina bi značilo da se primjerice dvojezični natpisi na sudovima na koje po važećem Zakonu imaju pravo ne bi mogli stavljati po novom. Dakle, da je njihov opseg manji. Ali to nije tako. Pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika bi ostalo istog opsega, ali bi se predloženom izmjenom promijenio uvjet za ostvarivanje toga prava (postotak koji manjina treba činiti u gradu ili općini)", objašnjava Iljkić. Nadalje dodaje da je Ustavni zakon donesen u osloncu na Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina.

"Glede ravnopravne službene upotrebe jezika nacionalne manjine, ona propisuje dva uvjeta: postojanje stvarne potrebe i zahtjev manjine. Stvarna potreba treba biti objektivno određena i u pravilu se određuje udjelom stanovništva (postotkom). Konvencija ujedno određuje koja se to mjera, kojom se ograničavaju Konvencijom zajamčena prava manjina, ne smije poduzimati. Riječ je o mjeri preseljavanja stanovništva kako bi se promijenili omjeri između većinskog i manjinskog stanovništva s namjerom da se manjini onemogući ostvarivanje zajamčenih prava. Druge mjere Konvencija ne zabranjuje jer one mogu biti opravdane i legitimne. Drugim riječima, iz Konvencije ne proizlazi da se jednom postavljeni kriteriji, uz iznimku mjere namjernog preseljenja stanovništva, ne bi mogli postrožiti ili ublažiti. Primjenu konvencije nadzire Savjetodavni odbor i Odbor ministara Vijeća Europe", ističe Iljkić. Podsjetio je da je RH propisivala uvjet da nacinalna manjina mora činiti većinu (50 posto plus jedan) u nekom gradu i općini, ali tada se nitko nije bunio govoreći da je to diskriminacija. Naš sugovornik napominje da oni nikome nisu ukinuli prava već da se samo cenzus mijenja, a sve ovo što se trenutno čini Iljkić naziva izravnim pritiskom na Ustavni sud.

"Nacionalna manjina makar imala 100% udio u stanovništvu nekog grada ili općine, ostaje nacionalna manjina. Je li neka zajednica manjinska ili nije, određuje se s obzirom na njezin udio u ukupnom stanovništvu države. Ako je pak riječ o matematici i logici onda je izlišno uopće, a pogotovu javno polemizirati sa premijerom, ministricom vanjskih poslova i gospodinom Pusić o tome je li 50 veće od „50" ili je jednako kako tvrdimo mi. Konačno čitava pravna znanost zasniva se na težnji ka jednakosti i jednakopravnosti a taj je ideal i njen krajnji cilj. Naš prijedlog je na toj liniji i nikako ne može biti diskriminatoran. Konačno, da ne tražimo primjere drugdje, nalazio se u strožem obliku u prijašnjem Ustavnom zakonu i nikada nije bio tako okarakteriziran", tvrdi Iljkić te dodaje da su se oni obratili Ustavnom sudu na kojem ostaje donošenje odluka. Jasno je našem sugovorniku i zašto se Hrvatska nalazi u ovako lošoj situaciji. "Ako je ovo što gospođa iz Rijeke govori stručno mišljenje ne treba se čuditi što nam je država u ovom stanju. To je izravan pritisak, a narod ima pravo na referendum", smatraju u Stožeru. Po prvi puta Iljkić nam je otkrio zašto su se članovi Stožera za obranu Vukovara uopće odlučili na prikupljanje potpisa za referendum. Kako je kazao Vukovar nije vjerovao u pravosuđe i obratio se hrvatskom narodu. "Nas su svi izigrali. Ostao nam je samo hrvatski narod i samo njima vjerujemo. Pravni stručnjaci neka rade što hoće, ali svako pitanje mora proći proceduru i mi smo se toga držali, a sada vidimo da se namjerno otezalo kako bi se moglo pritiskati na Ustavni sud. Stožer se sotonizira, a oni će biti ti koji će narodu uskratiti referendum premda su potpisi skupljeni zakonskim sredstvima", kaže Iljkić napominjući da su i sve ostale aktivnosti Stožera u skladu sa zakonom. Na koncu, naš sugovornik pozvao je hrvatski narod da im pomogne jer sve ovo što se čini po njima je sramota pravne države i hrvatskih pravnika.

  • Autor: Iva Međugorac
  • Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Izvorni članak možete pogledati OVDJE  
#Ustavni sud #STOŽER ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA #apel #referendum o ćirilici

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.