Badnji dan u hrvatskoj tradiciji – kako su naši stari dočekivali Božić?
Bogata hrvatska tradicijska baština skriva mnoštvo prekrasnih običaja kojima su naši stari dočekivali Božić.
Iz mnoštva običaja koji su puni simbolike, danas, na Badnjak, odabrali smo neke od njih iz različitih hrvatskih krajeva.
Običaji Hrvata Bunjevaca
Na Badnji dan se posti i ne jede se do večere. Večera je rano – čim se smrkne. Jelka je svečano ukrašena, stoji na čelu stola, koji je pokriven bijelnim stolnjakom i postavljen. Ispod jelke (bunjevački grana) je kolac božićnjak, zeleno žito i u časi zrnevlje, pa jabuka, orasi i luk. Domaćin unosi u sobu slamu što kod djece izaziva veliko veselje. Valjaljući se po slami djeca traže orahe koji su bačeni u nju. Vrijedne su domaćice spremile tradicionalnu večeru: ćorbu (juhu) od graha, nasuvo (rezance) sa sirom i makom i pečenu ribu na maslu. Kad se svi okupe oko stola, najmlađe dijete unosi svijeću zapaljenu na ognjištu (danas štednjak) i izgovara: Faljen Isus, čestitam vam Badnje veče i Isusovo rođenje. Domaćin odgovara: Navike faljen, ti živ, zdrav i srićan bio, i posipa ga žitom. Malom se svijećom zapali velika svijeća u čiraku (svijećnjaku) koja gori cijelu noć. Sve se svjećice na jelki također zapale, a ona mala stavi u žito i gori dok traje večera. Potom slijedi zajednička molitva, popije se zamedljana rakija, jabuka se izreže na onoliko komada koliko je ukućana za stolom i svatko dobije svoj dio. Onda se komadić bijelog luka umače u med i pojede, pa jabuka i orasi – isto s medom. Domaćica tada unosi grah-juhu i čestita svima Badnju vecer. Potom dolaze na red rezanci i riba. Nakon svega još od slatkog se donosi kompot od višanja i suhih šljiva. Na kraju večere svjećica u žitu se gasi vinom,
Slavonija
U Slavoniji je običaj da se na Badnjak u kući dariva prvo muško dijete, kada u ranu zoru dječaci pohode kuće u susjedstvu, rodbine tzv. položaji, kada domaćinu zaželi obilje roda u novoj godini,njemu se daje najveća kobasica i kojekakvi slatkiši. Tada se dan provodi u pripremanju. Prije večernjeg zvona je večera, svi se zajednički mole.
Za večeru se jede posna hrana (božićni kruh, riba, itd.) Kada se oglasi večernje zvono unosi se slama u kuću, i tada djeca skaču na nju. Kada je i to gotovo uz Božićnu pjesmu i veselje kiti se krizban (bor). U pola noći je ponoćka i cijela obitelj ide na nju.
Muškarci trebaju na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za sve dane ‘božića’.
Bosanska Posavina
Posebnost proslave Badnjaka ovog dijela BiH u kojem je prije Domovinskog rata živjelo 120 tisuća Hrvata može se opisati kroz običaj ‘nosanja badnjaka’.
Radi se o ljeskovoj grančici koju djeca s noći 23. na 24. prosinca nosaju i bacaju na kuće u selu. To rade curice i dječaci, a domaćini ih daruju slatkišima, voćem.
Običaj započinje tako da se pred kućom stane i glasno doziva: Oj domaćine, Oj domaćine ..sve dok s druge strane ne javi glas: Čujem! Tada djeca govore: Primaš badnjak! A domaćin odgovora: Primam!
Djeca odgovaraju: ‘Badnjak na kuću, sreća u kuću’ i bace ljeskovu grančicu na krov kuće.
Domaćin tad otvara vrata, a djeca pozdravljaju: Hvaljen Isus, Čestit Božić i sveta ‘Badnjica’ a domaćin otpozdravlja: ‘Čestita vam i vjera i duša’.
Objašnjene ovog običaja nalazi se u legendi koja kaže da su Herodovi vojnici pratili Mariju i Josipa po Betlehemu, te kad su se oni smjestili u štalici, na njezin krov su bacili ljeskovu granu, kako bi znali gdje su. Ali se te noći anđeli po svim kućama pobacali ljeskove grančice, pa tako vojnici nisu znali u kojoj je štalici obitelj koju traže.
Dalmacija
Badnjak je zapravo panj, a tipično za Dalmaciju je bilo da se sjekao od maslinova drva. Badnjakom bi se kružilo oko kuće.
Najstariji član obitelji tada bi postavio Badnjak na komin i blagoslovio ga krštenom vodom. Oni su se prema Badnjaku ponašali kao prema živom biću, davali bi mu ostatke hrane, zalijevali bi ga vinom, posipali pšenicom.
Kada bi se zapalio, badnjak bi trebao tinjati do Sveta tri kralja. Pepeo badnjaka bi posipali po vinogradima, voćnjacima i poljima vjerujući da će im to omogućiti plodnu godinu.
Hrvatsko Zagorje
U narodu je tako ostalo pravilo da se na Badnjak žene rano ustaju, pospremaju kuću i kuhaju, a svi ukućani poste do večere. No mlade Zagorke najviše bi čekale polnoćku, kada bi od dečka kojem se sviđaju dobile jabuku. Badnjak je u Zagorju bi počeo tako što bi gazda kuće unio slamu pod krov i pritom blagoslovio domaćinstvo.
Ovo je samo jedan mali dio običaja za Badnjak, a diljem Lijepe naše zasigurno ima još mnogo običaja kojim se obilježava ovaj dan.
Izvor:Narod.hr
Autor: mt/Foto: Roberta F., commons.wikimedia.org
