BALISTIČKI STRUČNJAK ZA DIREKTNO 'Krenulo se đonom na ljude koji su se do jučer borili za ovu državu i nosili oružje...'

"To pitanje je aktualno otkad su borbena djelovanja prestala, dakle, još od 1996. godine. U tom trenutku je prestala potreba za vojnim oružjem među civilima. Država je u tom trenutku nešto i napravila da se  količine oružja među građanima smanji. Međutim, smatram da je način na koji je država to radila bio jednostavno loš koncept", rekao je Gvozdanović.

'Nedostajao je širi konsenzus'

Kako ističe Gvozdanović, ovo je posljedica ponašanja države.

"Jednim dijelom se krenulo đonom na ljude koji su se do jučer borili za ovu državu i nosili oružje. Organizirane su akcije otkupljivanja gdje otkupne cijene nisu bile adekvatne vrijednosti oružja, a do ljudi nije došla ideja da takvo oružje ne bi trebali imati. Institucije su propustile animirati ljude da takvo oružje koriste u mirnodopske svrhe. U streljaškim klubovima, kolekcionarskim društvima... Društvo je propustilo razvijati streljaške discipline i tako stvoriti ispušni ventil za ljude koji legalno posjeduju oružje. 

Naravno, bilo je među braniteljskom populacijom i ljudi koji nisu smjeli legalno posjedovati oružje. Neki su osuđeni za kaznena djela, neki nisu mogli zadovoljiti zdravstvene uvjete… Međutim, većina ih je mogla legalno posjedovati oružje, a MUP je trebao tim ljudima ponuditi mogućnost legaliziranja oružja. To se i dogodilo, ali nedostajao je širi konsenzus. Trebalo se u suradnji s lokalnim zajednicama ići u otvaranje strelišta. Dogodilo se suprotno! Strelišta su zatvarana i ljudi nisu imali gdje upražnjavati svoju ljubav prema oružju", dodaje stručnjak.

'Nije stvoren odnos povjerenja između političara i naroda'

Sudski vještak naglašava kako nije stvoreno povjerenje između državnog vrha i građana, što za direktnu posljedicu ima da građani ne povjeravaju svoju osobnu sigurnost državi.

"Nije stvoren odnos povjerenja između političara i naroda. Nisu stvoreni uvjeti da građani dobiju osjećaj kako svoju osobnu sigurnost mogu ostaviti u rukama države. Ako pogledamo sve ove afere, ne možemo sa strane staviti činjenicu da ljudi imaju strahovito nepovjerenje prema vladajućoj kasti. Ne mislim tu na određene pripadnike određene stranke. Tu mislim na sve političare koji drmaju ovom zemljom, od države do lokalne razine. A čim nemate povjerenje u vlast, velik dio stanovništva ima potrebu da ilegalno posjeduje vatreno oružje. To dovodi na koncu do pražnjenja poput onoga na Trgu sv. Marka", ističe Gvozdanović.

Gvozdanović je povukao paralele između slučaja na Trgu sv. Marka i trostrukog ubojstva u Splitu koje je počinio Filip Zavadlav.

"Pogledamo li slučaj iz Splita kad je Zavadlav ubio troje ljudi ilegalnim vatrenim oružjem, što nam to govori? Čovjek je došao pred zid jer društvo nije dobro reagiralo. I to je bio slučaj kad je napadač koristio oružje ogromne vatrene moći. Vlade su dosad kroz MUP uspjele dominantno nagovoriti građane da se riješe eksplozivnih naprava. Međutim, vatreno oružje vojnog podrijetla jednostavno nisu skloni vraćati", zaključio je naš sugovornik.