Bandić prihvatio pokroviteljstvo nad obilježavanjem obljetnice osnivanja partizanskog X. korpusa

Bandić zajedno sa Savezom antifašista prihvatio pokroviteljstvo nad obilježavanjem obljetnice osnivanja partizanskog X. korpusa Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisao je dokument kojim Grad Zagreb prihvaća pokroviteljstvo na obilježavanjem 75. obljetnice X. zagrebačkog korpusa Novooslobodilačke vojske Jugoslavije. Zanimljivo je pri tome da se u službenom dokumentu odluke navodi kako se “Prihvaća pokroviteljstvo (…) osnivanja X. korpusa NOV Jugoslavije i Hrvatske”. Pokroviteljstvo tako organiziraju Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba u suradnji sa SABA RH, a obljetnica će se održati 19. siječnja 2019. godine. Tko je Franjo Habulin – predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA) rođen 12 godina nakon rata Prije više od četiri godine novi predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) postao je Franjo Habulin. Na istoj sjednici za zamjenika predsjednika antifašističkih boraca izabran je Josip Milat, koji je tada Katoličku crkvu prozvao da sve više otvoreno postaje ‘propagator fašizma’ Franjo Habulin je rođen dvanaest godina nakon rata 2. svjetskog rata, 1957., a njegov zamjenik koji proziva crkvu za fašizam imao je tri godine kada je rat počeo, a sedam kada je rat završio. Još je zanimljivije da je njegova protukandidatkinja Iva Marčetić, koja se kandidirala uz Habulina i Milata, rođena 1982. godine. Iz SABA-e RH oštro su napali Milana Bandića zbog najave micanja Trga maršala Tita te su na konferenciji za novinare kazali “Bandić je sustavno podržavao antifašističku tradiciju i principe. Ukoliko bi pristao na ovu prljavu trgovinu, tada bi bio politički mrtav”, no čini se da su unatoč micanju trga posvećenom komunističkom diktatoru ostali u dobrim odnosima i zadržali zajednički jezik. X. korpus zadržan na ulasku u Zagreb kako bi prvi ušli srbijanski partizani Deseti zagrebački korpus NOVJ-a je formiran 19. siječnja 1944. od 32. zagorske i 33. hrvatske divizije, Zapadne grupe NOP odreda i Trećeg diverzantskog bataljuna. Pri formiranju imao je ukupno 6.335 boraca. Prvi zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić, rodom iz Lovrana (Istra), a zatim Mate Jerković, rodom iz Siska (do polovine 1942. bio vojnik NDH). Politički komesar bio je Ivan Šibl, rodom iz Virovitice. Zamjenik zapovjednika i načelnik bio je Nikola Kajić, sumještanin Josipa Manolića iz Kalinovca, Podravina. Taj korpus najpoznatiji je po tome što je namjerno nekoliko dana zadržan u blizini Zagreba, da bi u njega prve mogle ući jedinice sastavljene od Srba iz Srbije, Bosne i Hrvatske, te Crnogoraca. Tako su divizije koje su prve ušle u Zagreb bile su I. jugoslavenska armija čiji je zapovjednik bio Peko Dapčević , rođen u Crnoj Gori i II. jugoslavenska armija pod zapovjedništvom Koče Popovića, rođenog u Beogradu. Tu su bile i 21. 25. srpska divizija – obje iz centralne Srbije – sastavljene od onih koji su poslije listopada 1944. četničke kokarde zamijenili petokrakama. Zatim, 6. Lička proleterska divizija Nikole Tesle, pod komandom ratnog zločinca iz srpskog ustanka u Srbu 1941. Đoke Jovanića i 28. Slavonska divizija pod komandom Radojice Nenezića, rođenog u Nikšiću u Crnoj Gori, u čijem su sastavu i vodstvu bili prvenstveno Srbi – iz četničkih monarhističkih ili komunističkih krugova. Zagrebački partizanski 10. korpus čekao je u blizini Sesveta kako bi prvi ušao u Zagreb, ali im je dozvoljen ulaz u Zagreb preko Sljemena te Sesveta i Dubrave tek 9. svibnja poslije podne (2 dana kasnije) s tim da su jednu noć morali prenoćiti na otvorenome u Sesvetama, a drugu na tadašnjem Špartinu stadionu, jer su sve prostore u gradu bile zauzele srpske jedinice. Zagrebački partizanski korpus je 10. svibnja formalno preuzeo dužnost ‘Zagrebačkog garnizona’, da bi već 15. svibnja 1945. bio rasformiran i stavljen pod zapovjedništvo 2. Armije Koče Popovića.