BBC o fenomenu vrtača na Banovini nakon potresa: Zemlja je postala poput švicarskog sira
Osim štete na kućama i zgradama, potres na Banovini je izazvao i druge, neočekivane probleme. U zemlji se otvorilo više od 100 ogromnih rupa, tzv. vrtača. Ljudi u Mečenčanima i Borojovićima, koji blizu njih žive, sve više se suočavaju sa strahom i neizvjesnošću, a znanstvenici pokušavaju shvatiti je li okolno područje sigurno za život. O fenomenu vrtača ovih dana piše i BBC.
Iako je poznato da su klizišta i vrtače potaknuti potresima, ogroman broj rupa koje su se pojavile oko dvaju sela iznenadio je i zbunio stručnjake. Mjesec dana nakon potresa bilo je gotovo 100 vrtača raširenih na površini od 10 četvornih kilometara, a nove su se otvarale svaki tjedan. Neobično velik broj vrtača na jednom mjestu privukao je pažnju domaćih i stranih geologa, željnih razumijevanja kako je potres možda pokrenuo urušavanje tla, piše BBC.
– Nitko nije očekivao pojavu toliko vrtača, rekao je za BBC seizmolog Josip Stipčević s Odsjeka za geofiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– Hrvatska sjedi na visoko seizmički aktivnom području, gdje se mala Jadranska ploča sudara s Euroazijskom tektonskom pločom, uzrokujući niz aktivnih rasjeda, objašnjava Stipčević. Prije potresa 29. prosinca 2020., zemlja je od početka 20. stoljeća doživjela devet drugih jačine preko 6 stupnjeva. Posljednji veći potres koji se dogodio na Pokupsko-Petrinjskom rasjedu – uz koji se dogodio i najnoviji – bio je 1909. godine.
Potres 1909. dogodio se samo 23 km sjeverozapadno od epicentra potresa koji se potresao krajem 2020. I to je privuklo pozornost vodećih seizmologa u to vrijeme. Poznati hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić proučavao je seizmografije iz potresa Pokupsko 1909. godine i zaključio da seizmički valovi putuju različitim brzinama dok prolaze kroz različite slojeve Zemlje. Njegov je uvid doveo do otkrića granice koja odvaja Zemljinu koru od plašta, danas poznatu kao Mohorovičićev diskontinuitet, ili jednostavno Moho.
Danas istraživači proučavaju isto područje u nadi da će shvatiti kako je potres odjednom pojavio toliko rupa, piše BBC.
– Prava anomalija u hrvatskom slučaju je vrlo velik broj ponornica, kaže za BBC talijanski geolog Antonio Santo sa Sveučilišta u Napulju Federico II.
Duboke i široke rupe koje ugrožavaju dva hrvatska sela obično se pojavljuju na područjima gdje je podzemna stijena izdubljena tako da voda stvara šupljine i špilje i prekrivena je debelim slojem zemlje, pijeska ili naplavina, i što je najvažnije, gline. Vremenom voda polako ispire površinski materijal iz dubljih slojeva u kavernozno podzemlje. Da postoji samo pjeskovito tlo, taj bi se postupak na kraju mogao uočiti na površini. Ali prisutnost gline čini ovaj površinski materijal čvršćim i postojanijim, pa se nakon nekog vremena u tlu odozdo stvara praznina koja je gotovo neprimjetna iznad zemlje. Kako je površinski sloj strukturno slabio, na kraju se urušio u prazninu ispod.
Obično se ovaj proces događa tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ali ga mogu ubrzati intenzivne kiše, poplave ili čak ljudske aktivnosti poput rudarstva ili agresivnog crpljenja podzemne vode.
Nakon analize podataka prikupljenih s područja oko Mečenčana i Borojovića, hrvatski geolozi zaključili su da su neobični događaji rezultat složene kombinacije nekoliko različitih čimbenika.
Premda obalni dio Hrvatske pripada svjetski poznatom dinarskom kršu, u kojem postoje tisuće dubokih vapnenačkih špilja i stotine endemskih vrsta špilja, podzemne vapnenačke tvorevine također se prostiru u unutrašnjosti ispod središnje Hrvatske. Vapnenac koji tvori kavernoznu stijenu na ovom graničnom području između dinarskog krša i Panonskog bazena taložio se u miocenskom razdoblju kada je ovo područje bilo pod vodom i povezano sa današnjim Sredozemnim morem, piše BBC.
– Iako je dinarski krš uglavnom iz razdoblja Krede i Jure, krš koji ovdje nalazimo je mlađi i još porozniji i šuplji, rekao je za BBC Josip Terzić, hidrogeolog iz Hrvatskog geološkog zavoda. Ograničeno je na nekoliko malih zona ovdje i u blizini grada Zagreba. Kada se Panonski bazen odvojio od Sredozemlja zbog promjenjivih masa kopna prije nekih 11 milijuna godina, postao je masivno jezero. Rijeke su ga polako ispunjavale muljem, pijeskom i šljunkom čineći današnje prostrane nizine. Zbog toga je oko 10-15 m tla, kamenja i gline ležalo na vrhu porozne stijene ispod sela Mečenčani i Borojevići.
Slično je objašnjenje dao i prof. dr. sc. Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta gostujući u emisiji Otvoreno 4. veljače 2021. Istaknuo je kako se pojava vrtača može svrstati u fenomen.
Tomljenović je za BBC rekao kako vjeruje da su potresi poremetili kretanje vode pod zemljom, puštajući je da se kreće prema površini i prelazeći s područja visokog tlaka na niži tlak. Ova povećana hidrodinamika u podzemnim prolazima ubrzala je urušavanje površinskog materijala, objašnjava Tomljenović.
– Također, postoji vjerojatnost da je nekoliko urušenih vrtača prouzročilo dodatne promjene u hidrodinamici, a voda je tražila nove prolaze i vjerojatno uzrokovala još vrtača, kaže Tomljenović.
Jedno nedavno izvješće znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu upozorava da su sustavi navodnjavanja izgrađeni na području Mečenčana i Borojevića vjerojatno ubrzali proces urušavanja.
Za Tomljenovića je jedna od lekcija naučenih iz fenomena pojave vrtača na Banovini potreba za intenzivnijim seizmičkim mikrozoniranjem kako bi se otkrila područja unutar naseljenih područja koja su posebno osjetljiva na opasne posljedice potresa. On i njegove kolege to pokušavaju učiniti pomoću elektrootporne tomografije i snimanja seizmičke refrakcije na području Mečenčana i Borojevića, u nadi da će identificirati mjesta koja su sigurna od vrtača i ona koja su im još uvijek sklona, piše BBC.
Ekipa HTV-a 5. travnja 2021. bila je na potresom pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji. Točnije, u Mečenčanima, mjestu u kojem su se nakon potresa u zemlji otvorili deseci opasnih rupa. Pogledajte kako izgleda život uz vrtače:
Izvor:Narod.hr
Autor: gs/Foto: snimka zaslona
