BiH istraživala i Gotovinu, Krstičevića, Kotromanovića...

Osuditi naše generale za operaciju u BiH znači da ne može biti čista ni Hrvatska. Zato treba uključiti najvišu politiku, kaže Miljavac Kada je nakon Božića Tužiteljstvo BiH objavilo dizanje optužnice protiv Zlatana Mije Jelića (45), umirovljenog generala HV-a, mnogima u Hrvatskoj zazvonilo je na uzbunu. Godinama se u hrvatskim vojnim krugovima najavljuje trenutak kada će BiH početi dizati optužnice protiv većeg broja Hrvata, zbog navodnih ratnih zločina u BiH. Zapovjedna odgovornost Za Jelića, optuženog za ratne zločine nad civilima bošnjačke nacionalnosti na području Mostara (bio zapovjednik Vojne policije HVO-a), u Tužiteljstvu su naveli kako je u bijegu te će tražiti njegovo izručenje ili prepuštanje suđenja RH. Jelić je u vrijeme dizanja optužnice bio u Širokom Brijegu, a sada se nalazi u RH, no nije ni u kakvom bijegu, kažu njegovi prijatelji. – Nemam od čega i koga bježati – kaže Jelić u priopćenju. Objašnjava da je sukladno Sporazumu između BiH i RH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima saslušan 20. 2. 2015. na Županijskom sudu u Zagrebu. Obećao je da će se svakom pozivu odazvati, što znaju i u BiH, a tražio je i da se svi materijalni dokazi iz BiH ustupe RH te da se postupak provede tu. General Jelić dodaje da će se, ako optužnica bude potvrđena i postane pravomoćna, suglasiti da predmet preuzme pravosuđe RH. "Uvjeren sam da ću po svim točkama dokazati neosnovanost optužnice i kaznenih djela", ističe. Prošlog proljeća predsjedniku Hrvatskog generalskog zbora Pavlu Miljavcu govorili su da nepotrebno diže tenzije, no njegove informacije o mogućim optužnicama iz BiH koje bi mogle teretiti visoke hrvatske časnike pokazuju se izglednima. Večernji list je tada pisao da BiH provodi istrage zbog navodnih zločina nad civilima počinjenim u Mrkonjiću, Livnu i na Kupresu tijekom Maestrala i Južnog poteza za koje bi se, prema zapovjednoj odgovornosti, moglo teretiti i najviše časnike poput Ante Gotovine, Damira Krstičevića, Ante Kotromanovića, Stanka Sopte, Ljube Ćesića Rojsa, kao i Jelića. "Vidio sam Jelićevu optužnicu, to je apsurdno, riječ je o djelima koja mogu eventualno proći pod prekršajnu odgovornost. U ratu je sve moguće, ali nitko od nas nije izdao zapovijed da se udara po civilima. Zbog svega, naši generali ne usuđuju se prelaziti granicu jer general Jelić nije jedini, no o drugim imenima ne mogu javno govoriti", kaže general Miljavac, dodajući kako su institucije RH u posljednje dvije godine mirno promatrale kako bh. istražitelji obilaze arhivu HVO-a koja je, nakon premještanja iz Mostara 1997., u Zagrebu. Političke optužnice "Nedopustivo je da se optužnice podižu nakon oslobađajućih presuda u Haagu i da se hrvatski časnici dovijeka terete po zapovjednoj odgovornosti. To nije pravda, nego čista politika. Osuditi 5, 6 generala za neku operaciju znači da ona više ne može biti čista, a ako je to ključna operacija za državu, onda ni država ne može biti čista! To se neće samo od sebe riješiti, treba uključiti najvišu političku razinu", kaže Miljavac. Podsjeća na Milanovićevu izjavu da "političke optužnice više Hrvatska neće primati te da se, ako je riječ o konkretnoj odgovornosti, takvim ljudima može suditi i u RH".