BiH popis stanovništva: RS želi brisati 200 tisuća Hrvata i Bošnjaka

Jukićevom odlukom utvrđeno je kako će 196 tisuća građana BiH čiji je status sporan ipak biti tretirani kao rezidenti odnosno stalni stanovnici Obrada i objava rezultata popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini provedenog prije više od dvije i pol godine posvađala je u utorak zastupnike u državnom parlamentu te zemlje čime su samo zaoštreni sukobi oko ovog naizgled tehničkog pitanja koje se pretvorilo u ogorčenu političku bitku između srpskih političkih stranaka s jedne i bošnjačkih i hrvatskih stranaka s druge strane. Zastupnički dom parlamenta BiH je na sjednici u Sarajevu odbio zahtjev zastupnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, da državni parlament raspravlja o odluci o načinu obrade rezultata popisa što ju je prošlog tjedna donio Velimir Jukić, ravnatelj Agencije za statistiku BiH. Jukićevom odlukom utvrđeno je kako će 196 tisuća građana BiH čiji je status sporan ipak biti tretirani kao rezidenti odnosno stalni stanovnici. Ta je odluka odmah izazvala pravu buru negativnih reagiranja u Republici Srpskoj odakle su zaprijetili kako neće priznati rezultate objavljene na temelju Jukićeve odluke te kako će oni sami objaviti popisne podatke za taj entitet. SNSD-ovi zastupnici u utorak su inzistirali na tvrdnjama kako je riječ o prvorazrednom problemu o kojemu se mora očitovati parlament, ali i Vijeće ministara BiH. "Odluka ravnatelja Jukića je nezakonita", kazao je SNSD-ov Staša Košarac tražeći parlamentarnu raspravu koja bi u konačnici vodila k poništenju usvojene metodologije. Njegov stranački kolega Lazar Prodanović ustvrdio je kako će rezultati popisa obrađeni na temelju Jukićeve odluke "izazvati sumnju kod barem polovice stanovnika BiH" te stoga neće biti ni prihvaćeni u RS-u. Status gotovo 200 tisuća državljana BiH za vlasti u RS-u sporan je jer se radi uglavnom o osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji su tijekom rata protjerane s teritorija tog entiteta. Većina je privremeno utočište našla u inozemstvu, a brojni su se nakon 1995. godine pokušali vratiti u svoje domove no zbog stalnih opstrukcija i nemogućnosti osiguranja egzistencije praktično i dalje žive na dvije adrese, jednoj u inozemstvu, a drugoj u BiH. Stajalište je vlasti RS kako onaj tko je izjašnjavajući se na popisu provedenom u listopadu 2013. godine naveo podatak kako radi ili se školuje u inozemstvu ne može biti tretiran kao stalni stanovnik BiH. Ubrojiti ili brisati iz popisa takve osobe bilo je pitanje o kojemu su godinama bez rezultata vođene rasprave između Agencije za statistiku BiH te entitetskih statističkih zavoda. Dodatni otegotni element u tim raspravama bila je jedva prikrivena politička bitka oko toga što će rezultati popisa prikazati. Političari iz RS-a optuživali su bošnjačku stranu kako inzistiranjem na uvrštavanju gotovo 200 tisuća osoba u stalne stanovnike pokušava "namaknuti" postotak koji bi pokazao kako su Bošnjaci sada u BiH dominantna etnička skupina. Neslužbene procjene koje su se pojavile u medijima govore kako bi sada Bošnjaka u BiH moglo biti nešto iznad 50 posto. Prema popisu iz 1991. godine ta je etnička skupina, koja je svojedobno nosila naziv muslimani, imala udio od 43,5 posto u ukupnom broju stanovnika BiH. BiH je tada imala 4,37 milijuna stanovnika. Muslimana je bilo 1,9 milijuna, Hrvata 760 tisuća ili 17,4 posto a Srba 1,36 milijuna ili 31,2 posto. Za sada se zna samo kako je u listopadu 2013. godine popisano nešto manje od 3,8 milijuna državljana BiH. Procjene kojima kalkuliraju mediji je kako će kada se podaci pročiste oni pokazati da status stalnih stanovnika zapravo ima 3,52 milijuna ljudi u BiH. Pri tom bi Bošnjaka moglo biti 1,76 milijuna ili 50,10 posto, Hrvata 543 tisuće ili 15,43 posto a Srba 1,085 milijuna ili 30,80 posto. "Ako je ovdje riječ o borbi za to da nekoga ima više a nekoga manje u BiH onda imamo problem u glavama iz kojega ćemo teško izaći", kazao je tijekom parlamentarne rasprave u utorak zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Sadik Ahmetović sugerirajući kako SNSD-ovi zahtjevu nemaju veze sa statistikom nego isključivo s politikom. U obranu odluke ravnatelja Jukića jasno su stali i zastupnici HDZ BiH inzistirajući na činjenici da parlament nema što raspravljati o odluci koja je donesena temeljem zakonski ovlasti što ih ima čelni čovjek Agencije za statistiku BiH. "Može parlament raspravljati  i o tome zašto kiša pada no jasno je da je ovdje sve učinjeno po zakonu", kazala je zastupnica HDZ-a Borjana Krišto. Njen stranački kolega Predrag Kožul tvrdi da je ravnatelj Agencije za statistiku BiH uložio velike napore kako bi se došlo do konsenzusa o načinu obrade podataka iz popisa a konačnu odluku o metodologiji donio je kada je prijetila opasnost da propadne i ono što je već dogovoreno i neprijeporno. "Nadam se da je na ovaj način popis spašen", kazao je Kožul. Sukladno preporukama Statističkog ureda Europske unije (EUROSTAT) čija je promatračka misija (IMO) nadzirala pripreme i provedbu prvog poratnog popisa u BiH, rezultati koji su prikupljeni moraju biti objavljeni najkasnije do 1. srpnja ove godine. Svako prekoračenje tog roka značilo bi da su rezultati prikupljeni još 2013. godine postali netočni a time i neupotrebljivi pa bi tako propao i posao za koji je iz proračuna BiH izdvojeno više od 25 milijuna eura. U tom bi se slučaju sve moralo ponovo, a konačni ishod bio bi podjednako neizvjestan i problematičan. Uz sve to BiH bi morala zaboraviti na prijavu za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji koju je podnijela u veljači. Iz Europske komisije stigla je jasna poruka kako se jedino na temelju podataka prikupljenih popisom mogu dati odgovori na opsežni upitnik s tisućama pitanja na koje BiH mora odgovoriti kako bi njena molba za kandidatski status bila razmatrana i eventualno odobrena. Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) u parlamentu BiH Mirsad Đonlagić kazao je u petak kako je svima jasno da rezultati popisa koji bi trebali biti objavljeni do 1. srpnja zapravo i neće pokazati stvarnu sliku stanja u zemlji jer su na deseci tisuća ljudi od tada rođeni, na desetke ih je umrlo no tisuće su također i otišle iz BiH jer ne žele živjeti u zemlji u kojoj je sve problem i u kojoj stoga ne vide nikakvu perspektivu. "Istina je kako podaci više ne odgovaraju stvarnom stanju u BiH no bit je u tome kako će, nastavi li se ovako, ljudi odlaziti i bit će ih sve manje", konstatirao je Đonlagić.