Vijesti Najčitanije

Bila, jest i ostaje

Bila, jest i ostaje

Nestanak dr. Ivana Šretera, predsjednika HDZ-a Pakraca – što je o ulozi Milorada Pupovca, partnera Andreja Plenkovića, rekao Slavko Degoricija?

Želimir Marić – 18.08.2020.

Doista je veličanstven govor dr. Ivana Šretera u Pakracu, govor koji ulazi u povijest hrvatskog naroda! Ne samo da je nastup dr. Šretera utjelovljenje dobra, inteligencije i hrabrosti, već je i reakcija naroda, spremno prihvaćanje takvog njegovog nastupa – blagoslovljeni trenutak vremena, veličanstven i jedinstven:

Kad je na kraju tog govora narod spontano počeo uzvikivati: “Ovo je Hrvatska! Ovo je Hrvatska!”, dr. Šreter je zaključio: “Bila, jest i ostaje.” Pokazalo se da je to bilo dovoljno za osudu. Za osudu na smrt.

Pupovac je bio u pravu kad je u raspravi u Saboru prije dvije godine rekao da on ne liči na dr. Ivana Šretera ni po tome kako govori, ni po tome što govori. A mi Hrvati smo ponosni na to kako i što je govorio dr. Šreter.

Milorad Pupovac pokušava svim silama prikriti činjenicu da skupovi na kojima on nastupa kao frontman (npr. Srb) često jesu perverzni performansi u kojima se naslađuje krvavim i groznim zločinima počinjenim nad nevinim ljudima i platforme za lansiranje kriptočetničkih izmišljotina; da se tu radi o skupovima koje obilaze najmračniji mogući likovi poput Dane Lukaića, zapovjednika koncentracijskog logora Manjača.

Milorad Pupovac puno priča, ali kad se radi o očitovanju o sudbini dr. Šretera – tu šuti kao zaliven. Tužna je činjenica da se radi o bitnom političkom partneru Andreja Plenkovića.

Jasno je da se aktualna vlast ne može poistovjetiti s likom dr. Ivana Šretera. Kako bi se Plenković i Pupovac uopće mogli poistivjetiti s riječima dr. Šretera: “Želimo da nas se okane karijeristi koji su radi svoje karijere spremni prodati nas takozvanoj Krajini i Srbiji…”?Treba Pupovca propitkivati tamo gdje je najtanji. I to bez pauze. I opet. I opet. To je moja poruka domoljubnim zastupnicima u Saboru. Pa nećemo ga valjda trpjeti do njegove devedeset pete, ko Lončara, Manolića i Mesića. Pupovac je baš po pitanju sudbine dr. Šretera tanak, to se vidi s Marsa. Prepucavati se s njim o općim pitanjima ne koristi puno. Jako je zanimljiva scena rasprave u Saboru od prije dvije godine, Pupovac nije mogao ne napraviti pogrešku u momentu kad je došao u stanje uzbuđenja, a to se desilo već kad je Culeju govorio: “To vam je brat.” (brzina kojom se Pupovac maliciozno sjetio “brata”, tj. brzina s kojom je vjerojatno povezao sudbinu Culejevog brata sa sudbinom dr. Šretera, govori nam da on o cijeloj ovoj temi i te kako razmišlja). Želim reći da je izgovaranjem riječi: “Njemu ste najsličniji i po tome kako govorite i po tome što govorite. Meni niste, ni vi ni on”, jasno upućuje na mržnju kao motiv koji bi mogao pokretati osobu Milorada Pupovca u djelovanju za vrijeme tragičnih događanja vezanih za umorstvo Ivana Šretera. To će biti značajan detalj kad sazrije vrijeme da se cijeli slučaj detaljnije rasvijetli. O perverznom odnosu političkih elita i Pupovca zorno svjedoči scena gdje Jandroković smiruje Culeja. Za vrijeme dok Jandroković viče na Culeja, promatrajte Pupovca, a ne Jandrokovića: to je mjesto gdje on od jake uzrujanosti prelazi u stanje potpune smirenosti, kao malo dijete koje na dreku dobije lizalicu i u momentu se zadovolji i smiri; to očito već naučeni Pupovčev politički refleks – nečim sve ove u vrhu drži u šaci. Još jednom, poruka za domoljubne zastupnike u Saboru: Pupovca treba stalno provocirati, ohol je i nije dovoljno inteligentan, brzo i lako bi otkrio svoje slabe točke. Pogledati od treće minute:

Mirotvorstvo dr. Šretera nije bilo jeftino, već je bilo plod ČOVJEKOLJUBLJA i HRABROSTI. U kakvim okolnostima je djelovao može se ilustrirati i tragičnom smrću njegovog kolege s druge strane Save, tajnika općinskog odbora HDZ-a Bosanske Gradiške Marijana Vištice. O njemu čitamo:
>>>
VIŠTICA, (FRANE) MARIJAN – muškarac, po nacionalnosti Hrvat, rođen 23.09.1941. godine, za stalno nastanjen u Bosanskoj Gradišci gdje je radio kao tehnički direktor u poduzeću “Radnik”; politički aktivan – tajnik općinskog odbora HDZ-a Bosanske Gradiške i voljom glasača od 1991. godine, zastupnik u Parlamentu BiH. Marijanov progon i prijetnje njegovu životu od strane bosanskohercegovačkih Srba počele su odmah po održavanju prvih višestranačkih izbora u BiH. Premda u nesnošljivimuvjetima za život ostaje u Bosanskoj Gradišci do 02.09.1992. godine, kada od tadašnjih srpskih općinskih čelnika dobiva nalog “da se u roku od 24 sata gubi iz Gradiške”. Kako je u to vrijeme srpski “crveni krst” svakodnevno organizirao prijevoz protjeranih Hrvata i drugih nesrba iz Bosne u Hrvatsku tako se i Marijan s obitelji našao u autobusu iz kojeg su ga, na mostu koji povezuje Bosansku i Staru Gradišku izveli pripadnici srpskih snaga i odmah po izvođenju počeli brutalno udarati. Potom su ga ubacili u automobil marke “Mercedes” (vozio ga je Nebojša Prcić) i odvezli na stratište gdje su ga usmrtili na očigled 50-ak srpskih vojnika. Tijelo ubijenog Marijana su potom odvezli na gradski deponij smeća i tu zapalili. Prema kazivanju svjedoka, Marijana su tukli i mučili Nebojša Prcić, Jakovljević zvani “Lolo”, Božo Ivanštanin zvani “Kinez”, Sladojević i drugi, a neposredni je ubojica Momo Tendžerić, koji ga je nakon mučenja ubio. Prema pojedinim izjavama bosanskogradiških Srba Marijanov ubojstvo su organizirali tadašnji općinski čelnici (načelnik policije Vladan Vesić, predsjednik općine Nebojša Ivaštanin, predsjednik općinskog izvršnog odbora prezimenom Todorović, predstavnici srpskog “crvenog krsta” Radislav Španjić i Dušan Desančić.
[Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima u bosanskoj Posavini i sjeverozapadnoj Bosni 1991. – 1995.; Zagreb, Orašje, Mostar, Sarajevo, 1999.; str. 375]
<<<

U Kninu je Plenković u svom govoru rekao: “Iskrena pomirba može se graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve. I zato, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastavit će se i dalje PROCESUIRATI.” Hm, tome se na prvi pogled nema što prigovoroti. MEĐUTIM, u Hrvatskoj SAUCHE i OSLOBOĐENOG UBOJICE Gordana Lederera Milana Zorića, te u kojoj nitko PUPOVCA ništa ne pita o okolnostima ubojstva dr. IVANA ŠRETERA, ove Plenkovićeve riječi predstavljaju brutalni cinizam i izrugivanje žrtavama! (“Institucije rade…”)

Pod krinkom pomirenja je na djelu utjerivanje bratstva i jedinstva. Ono, kad strukture proizašle iz nelustriratnog jugokomunističkog i četničkog miljea, oni kojima je u krvi da se ne drže zakona ko pijan plota, u DETERMINIRANOM KAOSU OD PRAVNOG SUSTAVA – uče Hrvate oprostu i pomirenju.

A govor dr. Ivana Šretera u Pakracu pokazuje koliko mu je bilo stalo do istinskog razgovora, do iskrenog dijaloga, do pravog pomirenja. U njegovoj osobi se pokazala demokracija u svojem najboljem, najsjajnijem izdanju! Da, dr. Ivan Šreter se s pravom može nazvati hrvatskim Gandijem. A može se i reći da je bio na tragu duha i misli velikog židovskog filozofa Martina Bubera koji je osvijetlio dijalog kao temeljni antropološki princip, koji je prokazao monologizam i njegovu pogubnost. (Najpoznatije Buberovo djelo nosi naslov „Ich und du; Ti i ja“. Poznati njegov citat: „Alles wirkliche Leben ist Begegnung; Sav stvarni život jest susret.“)

Ova zemlja je suha, žedna, bezvodna s ljudima poput Plenkovića i Pupovca. Ova zemlja treba hrabre Stepince i Šretere, ljude susreta i dijaloga, istinske mirotvorce, više nego kišu!

Izvor:Narod.hr

Autor: Komentar čitatelja/Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

#Milorad Pupovac #kolumna #dr. Ivan Šreter #pismo čitatelja #osuda za smrt

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.