Vijesti Najčitanije

Biografije predsjedničkih kandidata

Biografije predsjedničkih kandidata

Biografija Kolinde Grabar Kitarović

  Kolinda Grabar Kitarović rođena u Rijeci, diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završila je i Diplomatsku akademiju u Beču, a potom magistrirala iz područja međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kao dobitnica Fulbrightove stipendije za prijedoktorski studij iz međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosne politike usavršavala se na Sveučilištu George Washington u Washingtonu. Isto tako, dobitnica je stipendije Lukšić za usavršavanje u području upravljanja u visokim strukturama vlasti na sveučilištu Harvard u Sjedinjenim Američkim Državama. Bila je i gost istraživač na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu. Svoj profesionalni put započela je 1992. godine kao savjetnica pri Odjelu za međunarodnu suradnju u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a potom je postala savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova. Godine 1995. postaje načelnicom Odjela za Sjevernu Ameriku u Ministarstvu vanjskih poslova. Od 1997. do 2000. godine obnaša dužnost diplomatskog savjetnika, a potom i ministra savjetnika i zamjenika šefa misije u Veleposlanstvu RH u Kanadi. U studenom 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Od 2003. do 2005. godine ministrica europskih integracija Od 2005. do 2008. ministrica vanjskih poslova i europskih integracija u Vladi Republike Hrvatske. Od 2008. do 2011. godine bila je veleposlanica Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od srpnja 2011. do rujna 2014. godine obavljala je dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Prva je žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika, kao najviše rangirana žena u NATO-u. Kolinda Grabar-Kitarović tečno govori engleski, španjolski te portugalski jezik, a služi se i francuskim, talijanskim i njemačkim jezikom.   milan_kujundzic_02-580x386

Biografija Milana Kujundžića

  Milan Kujundžić rođen 27. travnja 1957. u Ivanbegovini. 1982. godine diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a 1989. položio je specijalistički ispit iz interne medicine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Učinak kemoterapije i imunomodulatora na jetrene metastaze adenokarcinoma debelog crijeva u štakora”, obranio je 1992. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1990. do 2004. obnašao je dužnost glavnog tajnika Hrvatskog liječničkog sindikata. Godine 2004. bio je pomoćnik ministra zdravstva Republike Hrvatske, dok je od 2004. do 2012. obnašao dužnost ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava. Od 1996. godine do danas pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za uunutarnje bolesti u Kliničkoj bolnici Dubrava. U svibnju 2012. na 15. Općem saboru HDZ-a izgubio je od Tomislava Karamarka u utrci za predsjednika stranke. Tomislav Karamarko je dobio ukupno 971 glasova, a Milan Kujundžić 860 glasova. Istupa iz HDZ-a 2013.g. nakon što je Predsjedništvo HDZ-a odlučilo da neće raspisati unutarstranačke izbore po načelu jedan član jedan glas te nakon što je isto tijelo od stranačkog ogranka u zagrebačkoj Malešnici zatražilo njegovo isključenje. 2013.g. u Zagrebu je osnovao Hrvatsku zoru – stranku naroda.   Josipoviæ DIP-u predao 203 tisuæe potpisa potpore za predsjednièku kandidaturu

Biografija Ive Josipovića

  Ivo Josipović  rođen u Zagrebu 28. kolovoza 1957. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) i položio pravosudni ispit. Magistrirao je na poslijediplomskome studiju kaznenopravnih znanosti (1985.), a doktorirao s temom “Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu” (1994.) na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Član je Saveza komunista Hrvatske od 1980. godine i sudjelovao je u njegovoj tranziciji tijekom demokratskih promjena u Hrvatskoj. Godine 1994. napušta politiku te radi kao sveučilišni profesor i skladatelj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predavao je harmoniju. Na poziv Ivice Račana 2003. godine vraća se u politiku, kada postaje zastupnikom SDP-a u Hrvatskome saboru i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. Od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Godine 2007. ponovno je izabran u Hrvatski sabor. 10. siječnja 2010. za Predsjednika Republike izabran je kao kandidat SDP-a u drugom krugu predsjedničkih izbora, kada mu je protukandidat bio nezavisni kandidat Milan Bandić.   Predsjednièki kandidat Ivan Sinèiæ predao potpise

Biografija Ivana Vilibora Sinčića

  Ivan Vilibor Sinčićarođen 1990. u Karlovcu gdje je završio i Matematičku gimnaziju, a trenutno je u Zagrebu na četvrtoj godini Fakulteta elektrotehnike i računarstva, smjer automatizacija. U veljači 2011. godine, pred završetak pregovora s Europskom unijom, bio je jedan od suorganizatora prosvjeda protiv vlade Jadranke Kosor. 2012. godine je s istomišljenicima osnovao aktivističko-političku organizaciju Živi zid koja spriječava deložacije. Na prošlim lokalnim izborima u Karlovcu predvodio je listu Saveza za promjene. Najmlađi je kandidat za predsjednika Hrvatske u povijesti.   IZVOR: Narod.hr
#Ivo Josipović #Milan Kujundžić #Kolinda Grabar-Kitarović #predsjednički kandidati #biografije #Ivan Vilibor Sinčić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.