Bleiburg: Započela komemoracija povodom 70-e godina stradanja Hrvata

Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović. Na Bleiburškom polju počelo je u subotu prije podne obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila. Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović. Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović. Iako je bila najavila da će nazočiti središnjoj komemoraciji 16. svibnja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i nazočnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u travnju je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac. U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put. Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’. Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude. "Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar-Kitarović. Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945. Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca. Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora. Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju. Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih. Povjesničari Ivo Lučić i Nikica Barić u razgovoru s Hinom izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putovi" dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.