Vijesti Top vijest
Bojovnici iz Pakova Sela
Bojovnici iz Pakova Sela: Zoljom smo Mladiću prije 26 godina uništili ruski tenk T72, onesposobili transporter i kamion, a zarobili smo mu i 27 vojnika
Skupina pripadnika 4. bojne 113. brigade HV, Policijske postaje Drniš i naoružanih mještana zaustavila je u Pakovom Selu i Pupalju (Sedramić) 19. rujna 1991. godine prodor agresorske vojske iz pravca Drniša prema Šibeniku i osujetila planove Ratka Mladića o osvajanju Šibenika, izbijanju na more i podjeli Hrvatske na dva dijela.
Na taj dan, u jeku bitke za Šibenik, poznate kao rujanski ratni podvig, Roko Mijić bio je zapovjednik 3. satnije 4. bojne 113. brigade Hrvatske vojske. Iz današnje perspektive ne dvoji da je Pakovo Selo bilo jedna od ključnih točaka za obranu Šibenika, baš kao što je to bila i Velika Glava, Vodice, Šibenski most, Skradin…
Brigadir Roko Mijić
– U Rujanskom ratu, zapravo, sve su točke bile ključne i gubitak bilo koje mogao je biti poguban po grad. Držim da se Mladić nije nadao da će biti zaustavljen na Pakovom Selu. To se dade zaključiti po formaciji s kojom je krenuo prema Konjevratima, odnosno Šibeniku. Iz pravca Žitnića išao je sa tenkovskom postavom, pa pješaštvom, a u prvom ešalonu je vukao haubice od 105 milimetara, što je krajnje neuobičajeno. Očito je bio uvjeren da na ovom potezu nema nikoga i da je prodor prema Šibeniku s ove strane lak zadatak.
Raspolagali smo sa samo dvije zolje i sa jednom od njih uništen je ruski tenk T72, a nakon što je dignut u zrak puni zidani most koji premošćuje usjek nadomak sela onesposobljen je oklopni transporter, kamion sa streljivom za haubice… Upravo je kod Pakovog Sela uspostavljena crta obrane koju neprijateljske snage do kraja Domovinskog rata nisu pamakle.
Mijić se prisjetio i zarobljavanja 27 neprijateljskih vojnika među kojima je najviši čin imao major Stevan Krklješ, načelnik topništva zloglasnog Kninskog korpusa. Svi su, kaže, kasnije razmijenjeni na sinjskom potezu za zarobljenike iz redova HV i policije.
– Danas kada se mnogo govori o oprostu i zaboravu, posebno se sjećam tog zarobljavanja i načina na koji se ponijela naša i njihova strana. Mi smo tada zarobili dvije medicinske sestre i liječnika. Istog trenutka kada su mi rekli što rade pustio sam ih natrag u njihovu postrojbu da pomognu ranjenima. Odmah potom su i oslobođeni. Postupili smo prema Ženevskoj konvenciji, ujedno i kršćanskom nauku. Otprilike u isto vrijeme, agresorske su snage na tom potezu zarobile civila, vozača vozila Hitne pomoći koji je iz Drniša prevozio bolesnika u Šibenik. Smatram da se o takvim detaljima također treba govoriti-mišljenja je Mijić.
Inače, u okviru obilježavanja 26. obljetnice spomendana rujanskog rata, ujedno i zaustavljanja neprijateljske kolone u Pakovom Selu, pred središnji križ kod crkve sv. Frane u Pakovom selu u spomen na hrvatske branitelje koji su izgubili živote u Domovinskom ratu položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Piše i foto: Marina Jurković
Na taj dan, u jeku bitke za Šibenik, poznate kao rujanski ratni podvig, Roko Mijić bio je zapovjednik 3. satnije 4. bojne 113. brigade Hrvatske vojske. Iz današnje perspektive ne dvoji da je Pakovo Selo bilo jedna od ključnih točaka za obranu Šibenika, baš kao što je to bila i Velika Glava, Vodice, Šibenski most, Skradin…
Brigadir Roko Mijić
– U Rujanskom ratu, zapravo, sve su točke bile ključne i gubitak bilo koje mogao je biti poguban po grad. Držim da se Mladić nije nadao da će biti zaustavljen na Pakovom Selu. To se dade zaključiti po formaciji s kojom je krenuo prema Konjevratima, odnosno Šibeniku. Iz pravca Žitnića išao je sa tenkovskom postavom, pa pješaštvom, a u prvom ešalonu je vukao haubice od 105 milimetara, što je krajnje neuobičajeno. Očito je bio uvjeren da na ovom potezu nema nikoga i da je prodor prema Šibeniku s ove strane lak zadatak.
Raspolagali smo sa samo dvije zolje i sa jednom od njih uništen je ruski tenk T72, a nakon što je dignut u zrak puni zidani most koji premošćuje usjek nadomak sela onesposobljen je oklopni transporter, kamion sa streljivom za haubice… Upravo je kod Pakovog Sela uspostavljena crta obrane koju neprijateljske snage do kraja Domovinskog rata nisu pamakle.
Mijić se prisjetio i zarobljavanja 27 neprijateljskih vojnika među kojima je najviši čin imao major Stevan Krklješ, načelnik topništva zloglasnog Kninskog korpusa. Svi su, kaže, kasnije razmijenjeni na sinjskom potezu za zarobljenike iz redova HV i policije.
– Danas kada se mnogo govori o oprostu i zaboravu, posebno se sjećam tog zarobljavanja i načina na koji se ponijela naša i njihova strana. Mi smo tada zarobili dvije medicinske sestre i liječnika. Istog trenutka kada su mi rekli što rade pustio sam ih natrag u njihovu postrojbu da pomognu ranjenima. Odmah potom su i oslobođeni. Postupili smo prema Ženevskoj konvenciji, ujedno i kršćanskom nauku. Otprilike u isto vrijeme, agresorske su snage na tom potezu zarobile civila, vozača vozila Hitne pomoći koji je iz Drniša prevozio bolesnika u Šibenik. Smatram da se o takvim detaljima također treba govoriti-mišljenja je Mijić.
Inače, u okviru obilježavanja 26. obljetnice spomendana rujanskog rata, ujedno i zaustavljanja neprijateljske kolone u Pakovom Selu, pred središnji križ kod crkve sv. Frane u Pakovom selu u spomen na hrvatske branitelje koji su izgubili živote u Domovinskom ratu položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Piše i foto: Marina Jurković
