Boris Milošević: Ako je ćirilica u Hrvatskoj nepoželjna, i Srbi su nepoželjni

Odluku Ustavnog suda o ćirilici i reakcije državnog vrha i čelnika Vukovara u Točki na tjedan komentirao je novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević. Prema odluci Ustavnog suda pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara, koje se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma, trebale bi biti ukinute. Reakcije su stigle iz Grada Vukovara, a onda i s vrha političke scene. Predsjednica je na neki način dala za pravo gradonačelniku Vukovara koji je najavio da neće poštovati odluku suda? “To me iznenadilo jer je predsjednica prisegnula da će poštovati Ustav i zakone. Njezina ustavna dužnost je da brine da institucije funkcioniraju po zakonu i da brine o političkoj stabilnosti države. A ovdje se svrstala na stranu nekoga tko otvoreno i javno tvrdi da neće poštovati odluku Ustavnog suda. I onda dolazimo do apsurdne situacije da novinari pitaju treba li poštovati odluku Ustavnog suda – odluka Ustavnog suda obvezujuća je za sve.Apsurdno je da uopće moramo raspravljati o toj temi. To je poraz pravne države i vladavine prava.” Kad je riječ o odluci Ustavnog suda, ona se različito tumači. Na saborskom Odboru za vanjsku politiku čuli smo mišljenje premijera i novog potpredsjednika Vlade Davora Božinovića – obojica tvrde da odluka ne kaže niti naređuje postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru. Kako vi tumačite odluku Ustavnog suda? “Ona direktno ne naređuje niti propisuje da će se morati postavljati dvojezične ploče. Odluka Ustavnog suda je kamilica, jedna blagonaklona odluka prema Gradu Vukovaru, gdje se grad poziva da poštuje vlastite odluke koje je donio. Ustavni sud u odluci jest ukinuo nekoliko diskriminirajućih odredbi i to treba pohvaliti. Međutim, ostavio je odredbu koja Gradskom vijeću daje za pravo da svake godine procjenjuje stupanj razumijevanja i tolerancije pa prema tome donese odluku treba li proširiti upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Dakle, jednostavnim rječnikom, dao je pravo trenutnoj političkoj većini na lokalnoj razini da odlučuje o pravima jedne nacionalne manjine. Mislim da je to težak teret za jednu lokalnu sredinu kao što je Vukovar i da se oni neće moći s tim nositi. Ipak, u toj odluci Ustavni sud poziva na dijalog i na neki način daje upozorenje da će u nedogled čekati odluku o proširenju prava – a što to znači u praksi, to tek trebamo vidjeti.” Ustavni sud zapravo od Grada traži da u listopadu raspravi o tome postoje li uvjeti da se proširi razina prava. Međutim, Ivan Penava već je rekao da uvjeti ne postoje, niti će tada postojati. Isto ocjenjuje i predsjednica. Prema informacijama koje vi posjedujete, postoje li uvjeti da se, recimo, uvedu ćirilične ploče? “Mislim da prvotne reakcije gradonačelnika Vukovara nisu dobre jer je on gradonačelnik svih građana. I one jedne trećine koja je stpske nacionalnosti. Mislim da je trebao reći – poštovat ćemo odluku Ustavnog suda, sjest ćemo sa svojim sugrađanima, raspravit ćemo to na Gradskom vijeću i donijet ćemo odluku. Ako nema uvjeta, Ustavni sud traži da se obrazloži zašto nisu stečeni uvjeti. Iz onoga što Penava kaže, proizlazi da uvjeta nikada neće biti. Ono što ja znam iz kontakta sa svojim sugrađanima, oni su spremni na dijalog, da vidimo gdje možemo ta prava proširiti.” Sjećamo se scena iz 2014. godine kada su se razbijale ćirilične ploče u Vukovaru. Mislite li da sada postoje uvjeti za to? “Ćirilične ploče u Vukovaru već postoje. To treba znati. Ova odluka se odnosi isključivo na ploče lokalne vlasti. Državne institucije dužne su i dalje imati dvopismene ploče. Dakle, Gradsko vijeće Vukovara može odlučivati samo o pločama u svojoj nadležnosti. Mi ne inzistiramo na postavljanju dvojezičnih ploča, ali inzistiramo na pokretanju dijaloga, da se poštuje odluka Ustavnog suda i da se donese odluka o proširenju prava. Mi pristajemo na postepeno proširenje, ali ne pristajemo na stav – nikad i nigdje.” Koliko dugo ste spremni čekati? Proširenje prava niste uvjetovali rukama u vladajućoj većini? “Mi smo ovo pitanje odvojili od rekonstrukcije i podrške Vladi u ovom trenutku. Sad je rano da postavljamo uvjete i podižemo tenzije. Ne želimo ispolitizirati cijelu stvar. Ima vremena da se pokaže hoće li se odluka Ustavnog suda poštovati.” Ako u listopadu ne bude odluke Gradskog vijeća, što će učiniti SDSS? “Sigurno ćemo to raspraviti na stranačkim tijelima te tražiti reakciju – i Ustavnog suda i Vlade.” Mislite li da je predsjedničino zauzimanje Penavine strane dio predsjedničke kampanje? “O tome mogu samo špekulirati, vrlo vjerojatno se radi o predizbornom postupanju. Mislim samo da predsjednica mora voditi računa da je predsjednica svih građana, da je prisegnula da će poštovati Ustav.” Cijelo područje Podunavlja zahvaćeno je svojevrsnim egzodusom stanovništva. SDP-ov Arsen Bauk kaže da se čeka novi popis stanovnika 2021. godine koji bi mogao pokazati da Srba u Podunavlju, u Vukovaru, više nema ni jedna trećina. Cijela ova problematika onda pada u vodu. Odlaze li Srbi iz podunavlja? “Srbi odlaze iz Podunavlja. Odlaze za boljim životom. Odlaze zbog klime koja se stvara. Ako govorimo o ćirilici kao nepoželjnoj, a ćirilica je simbol Srba u Hrvatskoj, onda su i Srbi nepoželjni. Iz tog kraja odlaze i Hrvati, teško je špekulirati koja je više otišlo. Možda je otišlo više Srba, pa broj padne ispod trećine, možda je otišlo više Hrvata pa se ta trećina podeblja. Ne mislim da će s popisom stanovnika nestati ova problematika. Ustavni zakon govori o stečenim pravima, tu bi se trebalo pozvati na tumačenje Vijeća Europe i tumačenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji govori o stečenim pravima, što znači da ne može netko, samo zato što je broj stanovnika pao za pola posto, izgubiti sva prava koja je dotad imao.” Rekonstrukcija Vlade – SDSS podupire rekonstrukciju. Je li stabilnost takva da se mogu provoditi reforme, pa i prava o kojima smo sad razgovarali? “Mislim da ima prostora za određene reformske korake. Što se tiče prava manjina, tu svakako mislim da se m,ogu napraviti koraci. Treba voditi računa da, čak ni ova jezična prava, nigdje nisu išla glatko. Nije to specifikum Hrvatske. Ako otvorimo dijalog, doći će do pomaka nabolje. Ako je dobro Srbima u Hrvatskoj, sigurno je dobro i većinskom narodu.” Izvor: N1